Na evidenciji nezaposlenih ZZZCG ima čak 659 zanimanja za koja nema potražnje, za šta sagovornici Vikend novina krive sistem obrazovanja, mentalitet građana i ekonomske promjene u zemlji.
S druge strane, evidentan je veliki broj zanimanja, mahom zanata za koja nema kandidata za posao, što zahtjeva bolju saradnju organizacija koja se bave obukom za zanate Premda su upisi još daleko, mnogi već znaju za koju će profesiju da se školuju.
Međutim, sudeći po trenutnom stanju na crnogorskom tržištu rada, budući srednjoškolci i brucoši, kao i njihovi roditelji trebalo bi dobro da razmisle. Naime, od 1.270 zanimanja koja su 31. decembra 2015. godine bila na evidenciji nezaposlenih, za njih 659 tokom 2015. godine nije bilo tražnje (prijavljenih slobodnih radnih mjesta), saopšteno je Vikend novinama iz Zavoda za zapošljavanje.
Zanimljiv podatak je da posao još traže puškari, pletači (čak 12), tehničari predenja (23), tkači (25), viši i mladi oficiri, vozači traktora, brojači novca, fotoslagači. Takođe, posla nema ni za profesore marksizma, japanskog jezika, teologe.
Mladi žele da sjede u kancelarijama
Ipak, na spisku nezaposlenih ZZZCG, u koji su VN imale uvid, najviše je bilo pomoćnika konfecionara (130), mašinskih mehaničara (99), učitelja i saradnika u nastavi (79). Posao nije mogao da nađe ni veliki broj tehničara platnog prometa (61), izrađivača gornjih dijelova obuće (51), politikologa sa bachelor stepenom (60), kao ni politikologa, socijalnih radnika sa istim stepenom obrazovanja (54).
Profesorica književnosti Božena Jelušić kaže da je do problema došlo zbog toga što mladi mahom biraju kancelarijske poslove.
“Sistem obrazovanja se ne usaglašava dovoljno brzo sa potrebama tržišta rada koje se ubrzano mijenja. Međutim, to je pitanje i izbora učenika i njihovih porodica. Crnogorski đaci streme ka zanimanjima koja su uglavnom kancelarijskog, menadžerskog tipa i to je ono što ključno određuje upisnu politiku. Koliko god vi pokušavali da ograničite hiperprodukciju određenih kadrova, vi morate voditi računa i o željama građana”, navodi Jelušić.
Prema njenim riječima, rješenje može biti promjena mentaliteta, ali i reforma obrazovanja i veća odgovornost univerziteta koji dovode do hiperprodukcije kadrova koji su teško zapošljivi.
S njom je saglasna i saradnica na programima NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović.
Ona smatra da je upravo postojeći obrazovni sistem doveo do neravnoteže na tržištu rada.
“Centar za građansko obrazovanje odavno ukazuje na neophodnost strateškog planiranja prilikom upisa đaka ili studenata u srednje škole ili na pojedne studijske programe kako bi se poboljšao položaj svršenih srednjoškolskih učenika ili studenata na tržištu rada i doveo do prijeko potrebnog povećanja zapošljenosti i zapošljivosti mladih koji je trenutno na zabrinjavajuće niskom nivou”, kazala je Popović Vikend novinama.
Neophodan sistem prekvalifikacije
Mnoga od pomenutih zanimanja izumiru, a kako je Popović istakla, u tom pogledu politika Vlade mora biti usmjerena na prekvalifikacije ili dokvalifikacije takvih lica.
“Činjenica je da je uložen izvjestan napor od strane Zavoda za zapošljavanje u tom pravcu, ali još daleko od dovoljnog”, kazala je Popović.
Kako su objasnili u ZZZCG, postoji projekat zapošljavanja odraslih Ministarstva prosvjete, a oni koji kroz njega prođu, postaju izjednačeni sa onima koji su izašli sa redovnog obrazovnog sistema.
“Tu Zavod nezaposlenog upućuje kod provajdera obrazovanja odraslih koji imaju licencu. Svi oni koji prođu taj sistem imaju nacionalno priznat sertifikat i mogu da se pojave na crnogorskom tržištu. Crnogorski obrazovni sistem je jako spor i on ne prati potrebe tržišta rada, ali zato se kroz obrazovanje odraslih ti nedostaci mogu nadoknaditi. Taj sistem je izjednačio status ljudi koji izađu iz redovnog obrazovanja sa onima koji prođu programe kod licenciranih provajdera obuke. Pokazalo se da su ljudi koji su te obuke prošli, u 80 odsto slučajeva kasnije našli zaposlenje”, rekli su u ZZZCG.
U ovoj instituciji kao najsigurnije profesije ističu ekonomiste, pravnike, vaspitača i učitelja jer za njih uvijek postoji velika ponuda, ali i potražnja.
Fale zanatlije i ljekari
Na evidenciji Zavoda postoji čak 207 zanimanja, za koje je postojala potražnja poslodavaca, ali tokom 2015. godine za njih nije bilo kandidata. Najtraženiji su bili građevinski manipulanti (547), kupališni spasioci (124), pomoćnici vazduhoplovnih tehničara za prihvat i opremu (73), zatim roštiljdžije (69), perači rublja (45), bar-meni (43).
Kako je riječ mahom o zanatima, Jelušić napominje da se ovaj problem javlja zbog lošeg prilagođavanja oblasti srednjeg stručnog obrazovanja.
Nema specijalista i doktora nauka
Pored buregdžija, nosača, stočara, brodovođa, poslastičara, na evidenciji ZZZCG nije bilo ni nastavnika geografije, francuskog jezika, biologije, zatim, profesora psihologije, latinskog jezika, profesora grupe predmeta ugostiteljstva i turizma, istoričara. Falilo je i specijalista iz oblasti matematike i računarske nauke, ali i specijalista biohemije, interne medicine, pedijatrije, psihijatrije, ginekologije i akušerstva. Potražnje je bilo i za doktorima tehničkih, ekonomskih, pravnih nauka, ali ih tokom 2015. godine nije bilo na Birou.
CdM, Dnevne novine
