Evropa dobija 20 odsto svoje električne energije iz vjetra, ali i dalje se ne gradi dovoljno novih vjetroelektrana, navodi se u saopštenju udruženja Wind Europe, te se naglašava da su potrebne hitne mjere za izdavanje dozvola, mreže i elektrifikaciju. Vjetar proizvodi 20 odsto ukupne električne energije potrošene u Evropi, od čega 19 odsto u EU. EU želi da taj udio poraste na 34 odsto do 2030. i više od 50 odsto do 2050.
EU je prošle godine izgradila samo 13 gigavata (GW) elektrana, značajno ispod 30 GW godišnje koliko je potrebno da ispuni svoje energetske ciljeve do 2030. godine.
„Evropa ne gradi dovoljno novih vjetroelektrana. Iz tri glavna razloga – većina vlada ne primjenjuje dobra pravila EU o izdavanju dozvola – ovdje moraju slijediti primjer Njemačke, zatim novi priključci na mrežu kasne i Evropa ne elektrifikuje svoju privredu dovoljno brzo. EU mora hitno riješiti sva tri problema. Više vjetra znači jeftiniju energiju, što znači veću konkurentnost“, kaže izvršni direktor WindEurope-a, Giles Dickson.
Njemačka je omogućila skoro 15 GW novih kopnenih vjetroelektrana. To je novi nacionalni rekord i sedam puta više nego prije pet godina. Vlade moraju slijediti primjer Njemačke ako ozbiljno razmišljaju o energetskoj sigurnosti i industrijskoj konkurentnosti, naglašavaju iz udruženja.
Prema prvim procjenama WindEurope-a, Evropa je 2024. izgradila 15 GW nove energije vjetra: 13 GW na kopnu i 2,3 GW na moru. Od toga je na EU otpalo 13 GW: 11,4 GW na kopnu i 1,4 GW na moru. Kako bi ostvarila svoje energetske i klimatske ciljeve za 2030., EU bi trebalo da gradi 30 GW novih vjetroelektrana godišnje.
Sporo i komplikovano izdavanje dozvola ostaje ključna prepreka za širenje energije vjetra. Uprkos stupanju na snagu novih obavezujućih pravila EU za izdavanje dozvola, navodi se u saopštenju, mnoge ih zemlje još nisu implementirale u nacionalno zakonodavstvo. Situacija s dozvolama zapravo se pogoršala 2024. godine.
„To je frustrirajuće s obzirom na to da je nekoliko zemalja koje su primijenile pravila EU o izdavanju dozvola – obavezujući rokovi za izdavanje dozvola, načelo prevladavanja javnog interesa – dokazalo koliko su te mjere efikasne“, navode iz WindEurope-a.
Nedostatak mreža i spora elektrifikacija usporavaju rast vjetroinstalacija
Pristup električnoj mreži sada je „usko grlo“ broj jedan za korišćenje energije vjetra te je potrebna hitna akcija da se oslobodi kapacitet mreže. Trenutno više od 500 GW potencijalnog kapaciteta energije vjetra čeka na procjenu njihovih aplikacija za priključenje na mrežu.
Evropa generalno ne širi svoje električne mreže dovoljno brzo, ističu iz udruženja, navodeći jedan negativan primjer: offshore vjetroelektrana Borkum Riffgrund 3 u Njemačkoj od 900 MW u potpunosti je instalirana, ali čeka na priključenje na mrežu. Operator prenosnog sistema, kako navode, neće moći spojiti vjetroelektranu na njemačku mrežu prije 2026. godine.
„Slično tome, Evropa ne elektrifikuje svoju privredu dovoljno brzo. 23 odsto ukupne energije potrošene u EU je električna energija. To se mora povećati na 61 odsto do 2050. Stope elektrifikacije stagniraju, posebno u mobilnosti, grijanju i industriji. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zadužila je komesara za energetiku i stanovanje Dana Jørgensena da predstavi Akcioni plan elektrifikacije. To se ne može dogoditi dovoljno brzo“, navodi se u saopštenju.
Evropa je na aukcijama vlada dodijelila više novih kapaciteta vjetroelektrana nego ikad prije. Dodijeljenih 37 GW (29 GW dodijeljenih u EU) je rekord i u teoriji dobra vijest za budući cjevovod i izgradnju. Ali potrebno je hitno djelovanje u vezi s izdavanjem dozvola, mrežama i elektrifikacijom kako bi se postiglo znatno povećanje godišnjih stopa izgradnje.
Evropa je 2024. finansirala procijenjenih 19 GW nove energije vjetra, što je neznatno manje od 21 GW finansiranog 2023. Ulaganja od 31 milijardu eura koja su najavljena u 2024. godini ocijenjena su kao nedovoljna. To uključuje snažna ulaganja u vjetroelektrane na kopnu od 24 milijarde eura. Ali ulaganja u pučinske vjetroelektrane značajno su se smanjila u odnosu na 2023. I dalje je veoma izazovno donijeti konačne odluke o ulaganjima za pučinske vjetroelektrane.
(Izvor: Financije.hr)
