Postoji velika konkurencija između banaka u Crnoj Gori koja održava njihov profit na niskom nivou, ali nosi i rizike, što pokazuje nestajanje dviju banaka, kazao je u intervjuu za „Vijesti” član Odbora direktora Lovćen banke Ernst Welteke.
Welteke je diplomirao ekonomiju na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu. Tokom svoje bogate karijere u dva mandata bio je i ministar ekonomije pa finansija u Vladi njemačke pokrajine Hesen, a zatim predsjednik banke te pokrajine i član savjeta Njemačke Bundes banke. Nakon toga, od 1999. do aprila. 2004. godine bio je predsjednik Bundesbanke i član Savjeta Evropske centralne banke. Od 2005. godine bio je član upravnog ili nadzornog odbora više evropskih banaka i kompanija, kao i član upravnog odbora Svjetskog savjeta za zlato. Sada je i član nadzornog odbora Sberbank Europe iz Beča. U Lovćen banci je od 2015. godine.
Otkud vi u crnogorskom bankarskom sistemu, kakva su iskustva sa radom i poslovanjem u Crnoj Gori?
Zemlja i ljudi su me privukli da doprinesem pozitivnom ekonomskom razvoju. Saradnja sa timom Lovćen banke je veoma profesionalna i prijatna.
U Crnoj Gori je do prošle godine radilo petnaest komercijalnih banaka, a u međuvremenu su dvije otišle u stečaj. Da li smatrate da je to veliki broj banaka za crnogorsko tržište i da li među njima postoji zdrava konkurencija?
Crnogorska ekonomija je relativno mala, sa 650.000 stanovnika i BDP-om od oko 5 milijardi američkih dolara. Trinaest banaka je svakako dovoljno da za toliku ekonomiju obezbijedi finansijske usluge. Postoji velika konkurencija između banaka, koja održava njihov profit na niskom nivou, ali nosi i rizike, što pokazuje nestajanje dviju banaka.
Kako je odlazak Atlas i IBM banke u stečaj uticao na bankarski sistem u Crnoj Gori? Da li može biti ugroženo povjerenje građana i privrede u banke? Šta bi trebalo da urede Centralna banke i državne finansijske institucije a šta komercijalne banke da bi to povjerenje bilo očuvano i unaprijeđeno?
Bankarski sistem u Crnoj Gori je podijeljen na: četiri banke od kojih svaka ima tržišno učešće od preko 10%, četiri sljedeće pojedinačno imaju tržišni udio između 5 i 10%. Preostalih pet banaka ima male tržišne udjele. Centralna banka reguliše i prati bankarski sektor u skladu sa međunarodnim standardima. Građani i preduzeća stoga mogu imati potpuno povjerenje u bankarski sektor.
Posljednjih nekoliko godine u Crnoj Gori postoji trend pada kamata na kredite građana i privrede. Da li očekujete da će se taj trend nastaviti?
Banke se, takođe, rukovode ovim kretanjima kod odobravanja kredita. Politika niskih kamatnih stopa centralnih banaka snizila je kamatne stope na kredite. Očekuje se da će ovaj trend još trajati. Zajmoprimci ne bi trebalo da zanemare činjenicu da može, takođe, doći do preokreta kod kamatnih stopa i da krediti moraju biti servisirani čak i po višim kamatnim stopama.
Nakon ekonomske kriza imali smo značajan pad kreditne aktivnosti banaka, sada se ona postepeno povećava. Da li je ekonomska kriza u tom smislu prošla i da li očekujete da crnogorske banke u narednom periodu budu otvorenije za kreditiranje građana i privrede?
Ekonomski razvoj u Crnoj Gori značajno zavisi od svjetskog ekonomskog razvoja, koji je uslovljen geopolitičkim razvojem. To uključuje režime sankcija i trgovinske sukobe. Vjerujem u dalji razvoj crnogorske ekonomije.
Kako Njemci gledaju na Crnu Goru? Koliko su uopšte spremni da posluju sa ovim regionom? Da li još ima onih koji Balkan smatraju nestabilnim za poslovanje?
Mnogi Njemci smatraju da Balkan još uvijek ima mnogo problema. To je, takođe, pokazao i konflikt između Srbije i Kosova. Njemci još uvjek malo znaju o Crnoj Gori. Zbog svega toga, ja pokušavam da učinim Crnu Goru poznatijom, najprije kao turističku regiju. Za veća ulaganja izvan turističke industrije, crnogorsko tržište je još premalo.
Lovćen banka se razvija u dobrom pravcu
Kako vidite razvoj bankarskog tržišta u Crnoj Gori i gdje je tu mjesto Lovćen banke? Koje nove usluge Lovćen banka planira da ponudi i kakvi su njeni planovi za širenje u Crnoj Gori?
Vjerojatno će neke banke u Crnoj Gori nestati u budućnosti. Lovćen banka se od svog osnivanja razvijala u dobrom pravcu i kontinuirano je povećavala svoj tržišni udio. Banka konstantno ulaže i u razvoj mreže filijala s ciljem da bude prisutna i na jugu i na sjeveru zemlje. Ona nudi pun spektar savremenih bankarskih usluga. Upravo je tržištu ponudila novu platnu karticu – World MasterCard. Takođe, elektronsko bankarstvo će u budućnosti igrati značajnu ulogu. Aleksandra Popović, predsjednica Odbora direktora, Vinko Nikić, glavni izvršni direktor i tim Lovćen banke adekvatno će odgovoriti na sve zahtjeve bankarskog tržišta.
Još niko nije ušao u EU bez svoje valute, ali ne očekuje probleme
Bili ste predsjednik Bundes banke i član Savjeta Evropske centralne banke kada je Crne Gora prvo krajem 1999. godine kao sredstvo plaćanja uvela njemačku marku, a zatim i 2002. godine euro. Kako su te institucije tada gledale na uvođenje njemačke marke a zatim i eura u Crnoj Gori koja tada nije bila ni kandidat za EU?
Uvođenje njemačke marke, a kasnije eura, bila je odluka Crne Gore. Nisu bili uključeni zvanični organi iz Njemačke, Evropske unije, Evropske centralne banke ili njemačke Bundesbanke. Podrška se odnosila najviše na obezbjeđivanje potrebnih kovanica i računa.
Da li očekujete da se u postupku pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji i institucijalno legalizuje korišćenje eura u Crnoj Gori bez nekih problema ili dodatnih uslova?
Ovo pitanje je veoma zanimljivo i komplikovano. Bez vlastite valute, ne može se utvrditi da li Crna Gora ispunjava Mastrihtske kriterijume za članstvo u Evropskoj monetarnoj uniji. Međutim, ne bi trebalo da bude problema za pristupanje Evropskoj uniji.
Izvor: Vijesti online
