Nakon što je dan prije Dow Jones indeks dostigao rekordan nivo, u utorak su na Wall Streetu cijene akcija blago pale jer ulagači ne žele da rizikuju dok ne bude jasnije kada će Fed početi smanjivati podsticajne monetarne mjere.
Dow Jones oslabio je 32 boda, ili 0,21 odsto, na 15.750 bodova, a S&P 500 indeks 0,24 odsto, na 1.767 bodova. Nasdaq indeks ostao je, pak, nepromijenjen na 3.919 bodova.
Pad Dow Jonesa i S&P-a, nakon dva dana rasta, posljedica je strahovanja ulagača da će američka centralna banka podsticajne monetarne mjere smanjiti već ove godine, a ne u martu iduće, kako se donedavno mislilo.
Na tržištu obveznica vlada uvjerenje da će Fed to učiniti u decembru, pa prinosi na ključne 10-godišnje državne obveznice polagano rastu.
„Posljednjih dana tržište uglavnom zavisi o nagađanjima kada će centralna banka smanjiti podsticaje. A rast prinosa pokazuje da je na tržištu obveznica prevladalo mišljenje da bi Fed to mogao učiniti prije nego što se očekivalo“, kaže Quincy Krosby, analitičarka u fondu Prudential Financial.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Dodaje da izjave čelnika američke centralne banke posljednjih dana pokazuju da je rasprava o tome počela.
Juče su dva zvaničnika Feda kazala da bi se trebala nastaviti voditi podsticajna monetarna politika, no ni jedan od njih nema pravo glasa u odboru centralne banke.
S druge strane, predsjednik filijale Feda u Dallasu Richard Fisher kazao je da program kupovine državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara ne može trajati vječno.
Upravo su ti programi, kojima se štampa svježi, jeftin novac najzaslužniji za rast S&P 500 indeksa u ovoj godini za otprilike 24 odsto, pa se ulagači plaše da bi smanjenjem tih programa tržište izgubilo veliku podršku.
Situacija bi mogla biti nešto jasnija u četvrtak, nakon saslušanja Janet Yellen u Kongresu. Yellen, koju je Bijela kuća predložila za nasljednicu Bena Bernankea na čelu centralne banke, pokazala se dosad kao velika zagovornica podsticajnih mjera.
Na oprez ulagača ukazuje mršav obim trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je juče zamijenilo oko 5,8 milijardi akcija, dok prosječan dnevni obim u ovoj godini iznosi 6,4 milijardi.
I na evropskim su berzama cijene akcija juče pale. Londonski FTSE oslabio je 0,02 odsto, na 6.726 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,34 odsto, na 9.076 bodova, a pariški CAC 0,61 odsto, na 4.263 boda. (capital.ba)
