Odlivanje kapitala iz crnogorskog poreskog sistema, a da nije oporezovan, ili je oporezovan jako nisko, rak-rana je našeg fiskalnog sistema, kazao je doktor poreskog prava Ilija Vukčević u intervjuu za Dan.
“Razvijeni pravni sistemi posjeduju skup normi koje kao osnovni cilj imaju sprečavanje odliva kapitala koji je stvoren unutar granica države a da poreske obaveze budu izbjegnute. Takođe, dodatni cilj je da ovaj kapital bude jače oporezovan od onoga koji biva reinvestiran u okviru države. Kada je riječ o poreskom sistemu Crne Gore, treba reći da se o ovim politikama praktično uopšte ne vodi računa. Dovoljno je reći da osnovne norme koje svaki iole ozbiljan sistema posjeduje norme o transfernim cijenama, postoje u Zakonu o porezu na dobit pravnih lica još od 1991. godine, ali već dvadeset godina nije donesen od strane Ministarstva finansija podzakonski akt za njihovo sprovođenje, pa iste nikada nisu prmijenjene”, naglašava Vukčević.
O ostalim mjerama ove prirode, kako ističem poput npr. onemogućavanja da se putem zajmova iz inostranstva iznosi niskooporezovani kapital da i ne govorimo.
“Dodatno, u pogledu transakcija kojim se vrše razna plaćanja prema inostranstvu, gdje se primjenjuje porez po odbitku, treba istaći da je on neshvatljivo nizak. Bilo bi važno na ovom polju, poput država Evropske unije ili drugih razvijenih pravnih sistema, uvesti pojačano oporezivanje transakcija sa jurisdikcijama koje se mogu okarakterisati kao poreski rajevi. Evropska unija posjeduje posebnu listu jurisdikcija čiji su poreski sistemi netransparentni i ne vrše razmjenu informacija sa drugim državama i dozvoljava da države članice jače oporezuju transfere kapitala vezane za neku od njih”, napomenuo je on.
Siva ekonomija je jedan od najvećih problema privrednog sistema Crne Gore. Koji dio sive ekonomije ima najveće reperkusije na punjenje budžeta i koje mjere u tom pogledu treba sprovesti?
Vukčević: Najveći prihodi crnogorskog budžeta u 2019. godini su bili u sferi oporezivanja ličnih primanja. Naime, doprinosi za socijalno osigiranje, kao i porez na lična primanja činili su oko 700 miliona eura. Jasno je da bi se u ovoj sferi podizanjem naplate za recimo samo 5-10 posto ostvarili naveći dodatni prihodi. Ono što doprinosi ovom zaključku svakako je i opštepoznata činjenica o razmjerama zapošljavanja na crno – kada poslodavac uopšte ne prijavljuje zaposenog, kao i zapošljavanja na sivo kada poslodavac prijavljuje Poreskoj upravi zaposlenog na minimalnu zaradu a ostali dio zarade isplaćuje na ruke.
Osnovni cilj u ovoj sferi trebalo bi da bude unapređenje institucionalne saradnje državnih organa koji imaju nadležnost u ovoj oblasti. Pošto je riječ o vrsti utaje poreza i doprinosa, koja se jako teško dokazuje bez zaposlenih voljnih da svjedoče o ovoj pojavi, neophodna je zajednička koordinisana akcija Poreske uprave, Inspekcije rada, Uprave policije i tužilaštva. Sa aspekta unapređenja propisa treba istaći veoma visoko fiskalno opterećenje ličnih primanja u Crnoj Gori – 63/64 odsto od neto zarade. Zato bi normativna reforma trebalo da i de u pravcu smanjenja opterećenja uz krpljenje postojećih rupa u propisima, što bi umanjilo izgubljene prihode usled smanjenja poreza i li doprinosa.
Koliko je problematična selektivna naplata poreza?
Vukčević: U nauci o porezima postoji posebna oblast koja se naziva Poreska psihologija, koja se kao predmet izučava na najeminentnijim međunarodnim visokoškolskim institucijama koje se bave oporezivanjem. Cilj ovog predmeta je razumijevanje ponašanja poreskih obveznika, između ostalog, kao i šta su najvažniji razlozi koji ih vode ka odluci da li da plate ili izbjegnu poresku obavezu. Brojni su razlozi na kojima poreski obveznik temelji ovu odluku npr. preveliko poresko opterećenje, ili nezadovoljstvo time kako država nakon naplate poreza njima raspolaže.
Međutim, jedna od najvažnijih činjenica koja obveznika opredjeljuje u svom ponašanju jeste upravo selektivnost u naplati poreza. Ukoliko on ima percepciju poreskog sistema kao nepravednog, preciznije, ukoliko smatra da se porezi ne naplaćuju svim licima na identičan način, već da su neka privilegovana, to će biti jedan od najvažnijih razloga da i on sam pokuša da izbjegne plaćanje poreza. Dakle, selektivnost u naplati poreza dovodi do dvije negativne konsekvence. Sa jedne strane, budžet će biti oštećen za prihod koji selektivnim pristupom nadležni organ nije naplatio od povlašćenog obveznika, sa druge strane, drugi obveznici će zbog ovakvih primjera donijeti odluku da pokušaju da izbjegnu svoju poresku obavezu jer percipiraju poreski sistem kao nepravičan.
Pravci reforme poreskog sistema
Koji su glavni pravci u kojima bi reforma poreskog sistema Crne Gore trebalo da ide?
Vukčević: Glavni cilj reforme poreskog sistema u narednom periodu treba da bude povećanje prihoda budžeta, ali bez povećavanja poreskih stopa. Pored već pomenutih mjera, neophodno je sprovesti još čitav niz aktivnosti.
Privlačenje stranih investicija je imperativ u sljedećim godinama koje je moguće stimulisati i atraktivnim poreskim režimom u slučaju da se investitori odluče za oblasti privrede koje su od vitalnog značaja za Crnu Goru. Prihode je moguće povećati i usvajanjem niza normi koje bi za cilj imale krpljenje rupa u poreskom sistemu koje omogućavaju razne vrste poreskih zloupotreba.
U tom pravcu treba usvojiti Direktivu EU protiv izbjegavanja plaćanja poreza iz 2016. godine, koja sadrži mjere protiv poreskih zloupotreba. U oblasti PDV-a važno je završiti i u punom kapacitetu primijeniti tzv. fiskalizaciju. Ovaj sistem razmjene podataka između Poreske uprave i PDV obveznika daće Poreskoj upravi daleko bolji pregled obračuna i plaćanja ove vrste poreza, kao i mnogo više informacija u cilju sprečavanja zloupotreba u sistemu povraćaja poreza koje su bile prisutne poslednjih godina. Na kraju, jako je bitno unaprijediti razmjenu podataka između crnogorskih poreskih vlasti i drugih država kako bi naše poreske vlasti imale bolju informisanost o prihodima i imovini crnogorskih rezidenata u inostranstvu.
Različita praksa kad je u pitanju pojam poreske tajne
Da li Poreska uprava može da tumači poreskom tajnom finansijske iskaze pojedinih privrednika koji su bliski doskorašnjoj vlasti, a, sa druge strane, da javno objavljuje finansijske iskaze na svom portalu privrednika koji to nisu?
Vukčević: Praksa primjene pojma poreske tajne u našem poreskom sistemu je još u povoju pa je stoga jako teško davati eksplicitne ocjene. Naime, tek nekoliko posljednjih godina mediji, nevladin sektor i druga zainteresovana lica pokreću polemike na ovom polju, dok je sudska i administrativna praksa u definisanju ovog pojma rijetka. Iako nisam upoznat na koje konkretne slučajeve mislite, kakva god da je dosadašnja praksa, ona mora biti primjenjivana na identičan način na sve subjekte. Dakle, bila ona loša ili dobra, u skladu sa ustavnim načelom jednakosti/zabrane diskriminacije, u istim situacijama se mora postupati na identičan način.
Izvor: Dan, CdM
