Uprava carina Crne Gore postigla je značajne rezultate u naplati prihoda, ali i borbi protiv sive ekonomije, posebno u otkrivanju i zapljeni krijumčarene i falsifikovane robe, kazala je u intervju za portal Bankar vd direktorica Maja Vučinić. Uz upotrebu naprednih alata, poput Sistema za targetiranje pošiljki (CTS), kaže Vučinić, Uprava je unaprijedila analizu rizika i fokusirala se na visokorizične pošiljke, čime se doprinosi boljoj zaštiti carinskog područja. Jedna od ključnih promjena koja će uticati na građane od 1. januara 2025. godine jeste uvođenje obračuna PDV-a na sve pošiljke iz inostranstva, uključujući one vrijednosti ispod 75 eura. Uprava carina će, kako objašanjava Vučinić, u saradnji sa poštanskim operaterima, obezbijediti efikasnu naplatu ovih dažbina, pri čemu će se proces maksimalno pojednostaviti kako bi građani dobili robu direktno na kućne adrese, bez potrebe za dodatnim angažmanom u carinskim ispostavama. Za 2025. godinu prioriteti Uprave carina biće jačanje borbe protiv sive ekonomije, usavršavanje tehnoloških rešenja za bespapirno poslovanje i unaprjeđenje ljudskih resursa. Poseban fokus staviće je na dalju digitalizaciju i prilagođavanje evropskim standardima, što će obezbijediti još efikasnije carinske procedure i kontrolu protoka robe.

Kako ocjenjujete trenutni rad Uprave carina? Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate?

Uprava carina je fokusirana na realizaciju planiranih aktivnosti za sprovođenje trgovinskih olakšica i pojednostavljenje carinskih procedura, naplatu budžetskih prihoda, kao i borbu protiv krijumčarenja i zaštitu carinskog područja i ostvarila je značajne rezultate u svim oblastima.
Realizovan je jedan od ključnih projekata u Poglavlju 29, naime od 1. oktobra 2024. otpočela je Nacionalna primjena Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), na cijelom carinskom području Crne Gore; od 12. avgusta 2024. godine otpočelo je funkcionisanje sistema za targetiranje pošliljki u pomorskom saobraćaju Svjetske carinske organizacije (Cargo Targeting System -CTS), Okončana je implementacija projekta “Podrška digitalizaciji trgovinskih procedura – uspostavljanje elektronskog sistema obrade podataka prije prispijeća robe za pošiljke u pomorskom i poštanskom saobraćaju”. Nastavljene su aktivnosti Uprave carina na unapređenju postojećih nacionalnih carinskih sistema kao i implementaciji ostalih IT sistema EU ka daljem ispunjavanju ključnog mjerila 3 u Poglavlju 29 Carinska unija.
Upravo najveći izazov u narednom periodu predstavljaju kratki rokovi za realizaciju svih neophodnih IT projekata iz EU agende, kao i nedovoljni administrativni kapaciteti carinske službe.

Koji su ključni ciljevi koje ste postavili kada ste imenovani na ovu funkciju i da li ste zadovoljni naplatom carinskih prihoda?

Uprava carina je u novembru 2024.godine nastavila dobar trend naplate carinskih prihoda, čime značajno doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda uz primjenu snažnih mjera fiskalne politike.
Ostvarena bruto naplata prihoda u periodu od 01. januara do 30. novembra 2024. godine je 1,18 milijadi € čime je ostvaren rast prihoda od oko 104 miliona €, ili 9,6 % više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je plan prihoda za period januar-novembar 2024. godine premašen za 19,2 miliona €, odnosno oko 2 %.
Prema strukturi naplaćenih prihoda,  najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu akcize, koja je naplaćena u iznosu od 351,1 milion € što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 50,5  miliona €, ili 16,8 %.  Po osnovu PDV-a pri uvozu ostvarena je bruto naplata u iznosu od 775,2 miliona €,  što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 46,3 miliona €, ili 6,3 %, dok je naplata po osnovu carine iznosila 55,1 miliona €,  što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 7 miliona €, ili 14,7 %.  Naplata poreza na kafu iznosila je 2,4 miliona €, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od oko 160 hiljada €.
Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda za novembar 2024. godine iznosila je 103.184.353,34 €, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 12.958.891,59 €, odnosno 14,36 %. U odnosu na procjenu plana,  bruto prihodi su veći za 2.545.097,04 €, odnosno više za 2,53%. Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu akcize, koja je naplaćena u iznosu od 32,4 miliona € što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 8,6  miliona €, ili 36 %.  Po osnovu PDV-a pri uvozu ostvarena je bruto naplata u iznosu od 66 miliona €,  što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 4 miliona €, ili 6,5 %, dok je naplata po osnovu carine iznosila 4,6 miliona €,  što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 8 %.

Pored naplate carinskih prihoda, Uprava carina radi i na otkrivanju krijumčarene robe. Koje vrste robe se najčešće zaplenjujete na granicama i u unutrašnjosti zemlje? Da li postoji rast ili pad u broju zapljena?

Pored naplate carinskih prihoda, Uprava carina intenzivno radi na sprječavanju krijumčarenja. Uglavnom se radi o prekršajima koji se odnose na neprijavljivanje robe i novca, nepodnošenje odgovarajuće carinske deklaracije, nepoštovanje rokova prema odredišnoj ispostavi, navođenju carinskog organa na pogrešan zaključak.
Najčešće zaplijenjene vrste robe uključuju cigarete i duvanske proizvode, narkotike poput marihuane, akciznu robu kao što su alkohol i gazirani sokovi, falsifikovane proizvode poput odjeće, obuće i elektronike, kao i poljoprivredne proizvode, koji se ilegalno transportuju radi izbjegavanja carinskih dažbina ili sanitarnih kontrola.

Što se tiče trenda, broj zapljena varira, u posljednjih nekoliko mjeseci pokazuje rast, što potvrđuje posvećenost Uprave carina u borbi protiv krijumčarenja.

Koliko često carinici zapljenjuju falsifikovanu robu, i koje su to najčešće vrste proizvoda?

Nadležne Organizacione jedinice Uprave carina u kontinuitetu vrše provjeru roba po više osnova pa i po osnovu sumnje u povredu prava intelektualne svojine. Najčešće vrste krivotvorenih proizvoda su odjeća, dodaci odjeći, obuća, sportska obuća, torbe, djelovi za automobile, djelovi za mobilne telefone, preparati za njegu kože, sredstva za čišćenje.

Koje metode koristite za prepoznavanje falsifikovane robe, posebno kada su falsifikati sve sofisticiraniji? Da li postoji određena vrsta falsifikovane robe koja predstavlja veći problem, poput farmaceutskih proizvoda, odjeće ili elektronike?

Metode za prepoznavanje krivotvorene robe koje carinski sužbenici koriste prilikom stavljanja robe u slobodan promet (uvoza) su niska cijena, zemlja otpreme, pakovanje robe, izgled i kvalitet robe. Najveći problem kad je u pitanju falsifikovana roba predstavlja odjeća koja se uglavnom kupuje online putem interneta.
Kada su u pitanju farmaceutski proizvodi Uprava carina nema problem sa uvozom falsifikovanih farmaceutskih proizvoda, jer je uvoz ovih proizvoda je regulisan Zakonom o ljekovima.

Kako se postupa sa zaplijenjenom falsifikovanom robom? Da li se ona uništava, koristi u humanitarne svrhe ili na neki drugi način?

Kada je u pitanju postupanje sa robom za koju se vodi postupak po osnovu sumnje u povredu prava intelektualne svojine Uprava carina shodno Carinskom zakonu i Uredbi o bližem načinu sprovođenja carinskih postupaka i carinskih formalnosti ima 3 načina postupanja.
1.Uništenje robe pod carinskim nadzorom
Kada je u pitanju uništenje robe pod carinskim nadzorom Uprva carina ima komisiju za uništenje robe koja uništava robu zajedno sa pravnim zastupnicima kompanija za koje je potvrđena povreda prava intelektualne svojine,u skladu sa Uredbom o bližem načinu sprovođenja carinskih postupaka i carinskih formalnosti.
2. Nastavak carinskog postupka
Što se tiče nastavka carinskog postupka, ovdje je nosilac prava intelektualne svojine obavijestio Upravu carina da je roba koja je privremeno zadržana, zbog sumnje u povredu prava originalna te da se može vratiti uvozniku, ili nije bio zainteresovan da reaguje uglavnom zbog male količine zadržane robe.
3. Ustupanje robe u humanitarne svrhe
Ustupanje robe u humanitarne svrhe je takođe propisano pomenutom Uredbom, te Uprava carina u komunikaciji sa pravnim zastupnicima kompanija koje imaju žaštitu prava intelektualne svojine u Crnoj Gori inicira ustupanje robe u humanitarne svrhe, i često imamo pozitivan odgovor u ovom smislu.

 Od 1. oktobra počela je nacionala primjena Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), koji između ostalog ima za cilj da olakša trgovinu i osigura brži protok robe.Da li ste zadovoljni kako to teče i kakav je “feedback” od strane korisnika?

Od samog početka primjene Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema tranzitni postupak na carinskom području Crne Gore se odvija bez zastoja. Zaključno s današnjim danom, kroz NCTS aplikaciju podneseno je preko 50000 tranzitnih deklaracija.
Privredni subjekti su od početka projekta, pa do završne faze bili blagovremeno obaviješteni o svakom koraku uvođenja novog sistema, koji je usklađen sa carinskim propisima Evropske unije i Konvencijom o zajedničkom tranzitnom postupku.
Učesnicima postupka je implementacijom NCTS-a omogućen brži protok robe i usluga, korišćenje pojednostavljenih tranzitnih postupaka kao i eventualno smanjenje cijena transporta i špedicije. Očekujemo da će uspješna realizacija ovog projekta značajno doprinijeti daljem razvoju tržišnih uslova za sve privredne subjekte i stvoriti ambijent zdrave konkurencije, koja će služiti ukupnom napretku crnogorske privrede.

Takođe, Uprava carina u avgustu je počela sa primjenom Sistema za targetiranje pošiljki (CTS), čija je osnovna funkcija vršenje analize rizika na brodskim kontejnerima prije uplovljavanja broda u carinsku ispostavu Slobodna zona Bar. Zbog čega je značajan CTS za Crnu Goru i da li ste zadovoljni primjenom?

CTS omogućava analizu rizika i identifikaciju potencijalno rizičnih brodskih kontejnera prije nego što uopšte stignu u carinsku ispostavu Slobodna zona Bar. Time se unapređuje  kako bezbjednost carinskog područja Crne Gore  od krijumčarenja, ilegalne trgovine, i drugih nezakonitih aktivnosti.
Implementacija CTS-a smanjuje nepotrebna kašnjenja i optimizuje vrijeme pregleda pošiljki. Ovo se postiže tako što je fokus analize  na visoko rizične pošiljke, pa zavisno od stepena rizika  carinska uprava može bolje rasporediti resurse i ubrzati postupke za ostalu robu, što je korisno za trgovinske tokove i logistiku.
Korišćenjem savremenog sistema poput CTS  država Crna Gora jača svoj imidž kao pouzdana trgovinska destinacija koja poštuje međunarodne standarde i usklađuje se sa carinskim praksama Evropske unije.
Implementacija CTS-a je počela prema planu uz veliku pomoć naših partnera iz Britanske ambasade i HMRC rezultirala je konkretnim poboljšanjima. Sada je korišćenjem ovog Sistema osim postojećih nacionalnih pridodat i ovaj  elektronski alat za analizu rizika koji je razvila svjetska carinska organizacija što je važan korak ka modernizaciji Uprave carina Crne Gore .
Ključno je kontinuirano pratiti rezultate, obučavati službenike i unapređivati sistem kako bi se osigurao njegov dugoročni učinak.

Ono što najviše zamima građane, jeste to da će se od 1. januara plaćati carina i PDV i za pošljike vrijednosti manje od 75 eura, što do sada nije bilo slučaj. Možete li nam objasniti kako će službenici Uprave carina će procjenjivati vrijednost svih poštanskih pošiljki i obračunavati iznos poreza na dodatu vrijednost, te kako će se vršiti naplata od građana?

Kako se pitanje odnosi na robu čija vrijednost po pošiljci ne prelazi 150,00 EUR, ista je oslobođena od plaćanja carine. Napominjemo da se ovo oslobođenje ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duvan i duvanske proizvode, parfeme i toaletne vode. Po zahtjevima za oslobođenje od plaćanja carine odlučuje se zabilješkom, na ispravi kojom je pošiljka poslata.
U vezi procjenjivanja vrijednosti pošiljki napominjemo da se utvrđivanje carinske vrijednosti za svaku robu, pa i onu pristiglu putem pošte, vrši primjenom jednog od hijerarhijski propisanih metoda vrednovanja.
Posebno treba naglasili da je teret dokazivanja stvarno plaćene cijene ili cijene koja treba da se plati na uvozniku, tako da je pravo carinskog organa da od uvoznika traži sve isprave i podatke potrebne za utvrđivanje carinske vrijednosti, kao i da se uvjeri u njihovu istinitost i tačnost.
U vezi sa navedenim, kada carinski organ ima razloga za sumnju u tačnost prijavljene cijene, a to je uvijek kada je iskazana cijena manja od cijena koje su iskazane u nekom od referentnih izvora podataka, istu može utvđivati u skladu sa svim raspoloživim podacima, što u konkretnom mogu biti i cijene sa interneta. Radi otklanjanja sumnje u tačnost prijavljene cijene, carinski organ će u ovim situacijama, od podnosioca deklaracije, pisanim putem, zatražiti dostavu dodatnih podataka/dokumenata (kupoprodajni ugovor ili ako on ne postoji drugu alternativnu dokumentaciju – ponudu, potvrdu te ponude ili porudžbinu i potvrdu te porudžbine.
Obzirom da se od 01.01.2025.god. na pošiljke vrijednosti do 150€ neće plaćati carina već će se za iste obračunavati PDV po stopi propisanoj Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, Uprava carina naplatu uvoznih dažbina vrši od poštanskih operatera,  koji istu naplaćuju od krajnjih primaoca pošiljke. Nije potrebno da primaoci pošiljki dolaze u carinsku ispostavu, jer poštanski operateri vrše dostavu na kućnu adresu primaoca.

Šta će Vam biti prioritet u radu u 2025. godini?

Poslovnom strategijom Uprave carina definisani su pravci razvoja za period od 2024. do 2026. godine, na kojima će se zasnivati razvoj carinske službe u predstojećem trogodišnjem periodu pripreme za punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Vremenski okvir procesa pristupanja EU je od takvog značaja da zahtijeva da Uprava carina mobiliše sve raspoložive unutrašnje resurse, kao i spoljnu pomoć, ekspertsku i finansijsku, da bi se pripremila za ovaj značajan korak u roku.
Kao savremena služba, Uprava carina mora biti sposobna da se prilagodi, kontroliše i upravlja rizicima na našim granicama i unutrašnjosti. Samim tim je determinisana i njena uloga u zaštiti društva, javnog zdravlja, životne sredine, borbi protiv organizovanog i preko-graničnog kriminala, kao pružanju bezbjednosti i sigurnosti carinskog područja i društva uopšte.

Međunarodna trgovina razvija se kontinuirano uz stalne promjene tokova robe, što utiče na obavezu Uprave carina da olakša zakonitu trgovinu kroz pojednostavljenje carinskih formalnosti i sprovođenje ciljanih carinskih kontrola, zasnovanih na procjeni rizika i sve većoj upotrebi informacijsko-komunikacionih tehnologija za bespapirno poslovanje, što ujedno doprinosi povoljnijem poslovnom okruženju i povećanju konkurentnosti privrednih subjekata.
Jedan od prioriteta predstavlja obezbjeđenje pravilne i efikasne naplate prihoda, kroz razvoj i primjenu odgovarajućih sistema i postupaka obračuna i naplate carinskog duga, kao i priprema za njihovo upravljanje u skladu sa zahtjevima EU. Istovremeno, nameće se potreba za daljim jačanjem ljudskih resursa na svim nivoima rada zapošljavanjem kvalitetnih kadrova, dodatnom edukacijom i motivacijom zaposlenih, čime će se osigurati efikasno obavljanje poslova i zadataka, uz istovremeno jačanje prevencije i suzbijanje korupcije.
Ovim ciljevima, kroz definisane aktivnosti sa mjerljivim rezultatima, uz konstantno praćenje ostvarenja na svim nivoima je opredijeljen rad carinske službe u narednom periodu.

(Izvor: Bankar)