U susret Popisu poljoprivrede koji će biti realizovan od 1. oktobra do 1. decembra 2024. godine, Uprava za statistiku je organizovala prezentaciju sa ciljem upoznavanja šire i stručne javnosti sa metodološkim konceptima i organizacionim elementima za njegovo sprovođenje.
Događaj je otvorila pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Nataša Vojinović ukazujući na značaj Popisa poljoprivrede za dalji razvoj ove privredne grane.
Posebno je istakla da će se sprovođenjem Popisa poljoprivrede obezbijediti realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima, a na osnovu koje će se donositi odluke i strategije daljeg razvoja.
Posebnu pažnju treba posvetiti i obezbjeđivanju pouzdanih podataka koji su osnov za nastavak procesa evropskih integracija kroz pregovaracka poglavlja koja odmjeravaju razvoj poljoprivrede i zaštite životne, kazala je Vojinović .
Suština je da se prikupe strukturni podaci o: površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, licima koja rade u poljoprivrednoj proizvodnji sa posebnim fokusom prema polu, mašine, objekti i slično.
„Predanim radom zaposlenih Uprave za statistiku u saradnji sa predstavnicima drugih institucija pripremljen je predlog Zakona o Popisu poljoprivrede koji je u skupštinskoj proceduri u procesu usvajanja”, navela je Vojinović.
Dakle, Uprava za statistiku je formirala stručne timove i postavila organizacionu strukturu koju čini oko 40 statističara koji su radili na uspostavljanju ovog procesa od 2021. godine, kako bi uskladili evropske i nacionalne zahtjeve. S tim u vezi, pripremljena je metodologija popisa i upitnici, a planirano je da se u julu sprovede pilot istraživanje kako bi testirali CAPI metod koji se koristi za elektronsko prikupljanje podataka zamjenivši dosadašnje prikupljanje podataka na papirnim upitnicima.
Takođe, dat je osvrt i na prag Popisa poljoprivrede i na promjene koje se odnose na njegovo definisanje. Naglašeno je da je evropski prag jasno definisan i čini ga pet hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, dok novi nacionalni prag čini pola hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, ili 3.000 m2 korišćenih oranica, ili ako gazdinstvo ima jednu kravu, ili deset košnica pčela itd. Dakle, popisaće se sva poljoprivredna gazdinstva koja zadovoljavaju definisani prag. Dodatno, popisivanje se neće sprovoditi od vrata do vrata kao što je bilo 2010. godine, već shodno definisanoj listi gazdinstava koja je sačinjena na osnovu raspoloživih izvora u sistemu zvanične statistike i drugih administrativnih izvora” navela je Vojinović.
U Popisu poljoprivrede osim strukturnih podataka prikupljaju se na uzorku i podaci o biljnoj i stočnoj proizvodnji, sječi i proizvodnji šumskih sortimenata i podaci o klimatskim promjenama, pojasnila je Melinda Perović iz Sektora statistike poljoprivrede, ribarstva, poslovnih statistika i životne sredine i šumarstva.
Podršku današnjoj prezentaciji, ali i samom Popisu poljoprivrede pružilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Današnjem događaju je prisustvovao Miroslav Cimbaljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koji je u svom obraćanju istakao značaj saradnje sa Upravom za statistiku.
“Moram da kažem da nam je veliko zadovoljstvo što ćemo ove godine imati Popis poljoprivrede, jer je to od velikog značaja za dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori. Resorno ministarstvo i MONSTAT imaju jako dobru saradnju, uvijek smo u komunikaciji i mislim da će ovo biti jedan veliki iskorak budući da smo na ovaj popis čekali dugo. Metodologija i cijeli pristup popisu su na vrlo visokom nivou. Mi kao ministarstvo željno iščekujemo rezultate ovog popisa koji su neophodni za kreiranje mjera agrarne politike, kao i donošenja stateških dokumenata. Mislim da je kraj ove godine i početak sljedeće od vitalnog značaja za crnogorsku poljoprivredu jer ćemo imati potpun presjek stanja i vidjeti gdje su “uska grla” i šta trebamo činiti u narednom periodu,” poručio Cimbaljević.
Uvažavajući važnost ove aktivnosti za proces evropskih integracija, prisutnima se obratila i međunarodna ekspertica, Irena Orešnik.
“Popis je kičma statističkog sistema i ključni alat za dizajniranje i monitoring poljoprivredne politike. Uvjerena sam da je ovaj popis osnova za generalno poboljšanje statistike, ne samo zbog uvođenja CAPI metoda gdje se podaci bolje kontrolišu i brže obrađuju. Ono što je najbitnije je da uvjerimo poljoprivrednike da su ti podaci i za njih bitni i da daju što tačnije podatke. U narednim mjesecima treba puno rada na tome da se aktiviraju oni koji su nam najbitniji u tom procesu, a to su poljoprivrednici” podvukla je Orešnik.
Da su predstavnici crnogorske poljoprivrede i te kako zainteresovani za Popis poljoprivrede pokazala je konstruktivna diskusija tokom koje su poljoprivrednici sa današnjim panelistima razgovarali na temu uslova po kojima se određuje uzorak za ispitivanje, kako se određuje šta je korišćeno poljoprivredno zemljište, na koji način se prikupljaju podaci o preradi milijeka na gazdinstvima.
Tekst i foto: MediaBiro
