Fiskalizacija je ogroman broj domaćinstava registrovanih za seoski turizam otjerala u sivu zonu, tvrdi članica Upravnog odbora Udružena seoska domaćinstva “Turizam na selu” Gordana Stevović, dodajući da se to desilo upravo kadaje napravljen ogroman pomak i kad je olakšana procedura registracije.

– Ispostavilo se da je fiskalizacija velika prepreka za dalji rad i najveći broj registrovanih domaćinstava se nije fiskalizovao ističe Stevović, koja smatra da je jedan od glavnih problema to što su Zakonom o turizmu seoska domaćinstva svrstana u isti koš sa privatnim smještajem, pa su dužni da plaćaju 15 odsto poreza na zaradu i podliježu fiskalizaciji.

– U više smo se navrata obraćali ministarstvima turizma i finansija tražeći da nas odvoje od privatnog smještaja. Spremni smo da plaćamo porez, ali očekujemo da bude prilagođen našim realnostima, jer nijesmo dovoljno digitalno pismeni i često nemamo dovoljno stabilan internet, ili ga na katunima ne mamo uopšte, da bismo mogli u realnom vremenu obavještavati Poresku upravu o našim računima objašnjava Stevović dodajući da su zbog toga zemlje u okruženju primijenile pristup paušalnog oporezivanja, za što kod nas nije bilo sluha.

– Ovim se tjera veći broj domaćina na rad u sivoj zoni, a rješenje bi bilo paušalni fiksni porez. Nadležni organi moraju shvatiti da je naša ponuda unikatna i da je cijeni zapadnoevropski gost, pa nam moraju pomoći, a ne gušiti nas komplikovanom administracijom poručuje Stevović i dodaje da je seoski turizam prilika za dodatnu zaradu ljudima koji nemaju ni staža, niti su prijavljeni na biro rada.
– Kod nas je seoski turizam u povoju, a pokušavaju ga regulisati kao da generiše milionske prihode. Naši su članovi opterećeni čestim zakonskim izmjenama i stičemo utisak da se ne zna što će sa nama, dok na primorju postoje veliki hoteli sa samo jednim zaposlenim, luksuzni objekti koji dobijaju značajne zakonske i poreske olakšice, što ne smatramo ohrabrujućim za naš sektor poručuje Stevović i naglašava da se Udruženje od početka trudi da ima konstantnu komunikaciju sa resornim ministarstvima, ali je ona otežana.

-Komuniciramo sa ministarstvima poljoprivrede, turizma i Poreskom upravom, a najviše problema smo imali zbog konstantnih promjena na političkoj sceni. Ove godine smo, nakon dužeg čekanja, ponovo stupili u kontakt sa MERT i direktoricom direktorata Svetlanom Sljivančanin, sa kojima smo imali konstruktivan razgovor na temu izmjena i dopuna nacrta zakona o turizmu tvrdi Stevović dodajući da imaju saradnju sa opštinama, lokalnim i Nacionalnom turističkom organizacijom.

– Trenutno je najbolja saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede. Naše Udruženje ima i jednog člana u Odboru za nadgledanje i sprovođenje IPARD III programa, dok u radnoj grupi za sprovođenje strategije za razvoj ruralnog turizma nemamo svog predstavnika iako smo učestvovali u izradi tog dokumenta ističe Stevović, naglašavajući da prostora za saradnju ima i predlaže da sve institucije, kao i njihovo Udruženje, imenuju po jednog predstavnika u radnu grupu koj a bi radila na rješavanju problema ruralnog turizma.

Izvor: Pobjeda