Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada predviđena je obaveza zakupodavca da u roku od 15 dana upravniku dostavi pisano obavještenje o zakupu stambenog prostora. Upravnik zatim mora da o tome obavjesti nadležni organ lokalne samouprave, a vlasnik nadležnom poreskom organu treba da plaća devet odsto od ukupne kirije. U suprotnom, slijede kazne i do 2000 eura.
Pitanje je koliko zakupodavaca, zaista poštuje tu zakonsku proceduru?
Statistika institucija je po tom pitanju, ipak, neažurna. Tako iz Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave nijesmo dobili podatak o broju zakupodavaca u glavnom gradu, odnosno broju onih koji stanove izdaju bez ugovora, kao ni podatak o ukupno prihodovanom novcu od izdavanja stanova u 2013. godini.
Iz Uprave za inspekcijske poslove su CdM-u saopštili da se nadležna Inspekcija zaštite prostora rijetko susreće sa problemom nelegalnog izdavanja stanova, jer nesavjesne vlasnike stanova niko ne prijavljuje.
“Napominjemo da se inicijative građana odnose uglavnom na probleme kvarova i šteta koji su izazvani usljed određenih nepravilnosti, dotrajalosti stanova, ili usljed izvođena radova bez ili sa odobrnjem nadležnog organa, a da se rijetko podnose prijave usljed nelegalnog izdavanja stanova”, saopšteno je portalu CdM iz Uprave za inspekcijske poslove.
Za zakupodavce koji nezakonito izdaju stanove predviđena je kazna od 30 do 2.000 eura za fizička, odnosno od 500 do 2.000 eura za pravna lica.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
U slučaju nelegalnog izdavanja stana, trebalo bi da bude kažnjen i upravnik zgrade i to kaznom od 30 do 2.000 eura.
Sa druge strane, nije poznato ni koliko je do sada država prihodovala od onih koji su ipak svoju zakonsku obavezu ispunili i državi uredno isplaćivali devet odsto od mjesečne rente.
“U Izvještaju o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima prihodi od izdavanja u zakup nepokretnosti iskazuju zbirno pod šifrom 65, te ne postoji mogućnost obezbjeđivanja podataka o ostvarenim prihodima po osnovu izdavanja stanova u zakup”, saopšteno je CdM-u iz Poreske uprave.
Ipak, boljom saradnjom institucija, čini se da bi nadležni organi mogli lakše da dođu do onih koji ne izmiruju svoje obaveze. Naime, svaki ovjereni ugovor o zakupu u notarskoj kancelariji ili sudu, dostavlja se i Poreskoj upravi. Na osnovu tih podataka može se bar utvrditi lista onih zakupodavaca koji ne uplaćuju devet odsto od kirije koju mjesečno dobijaju.
Notar Tanja Čepić, kaže da se u njenoj kancelariji u prosjeku sedmično ovjeri od tri do pet ugovora o zakupu. Ona smatra da bi isključivim ovlašćenjem notara da ovjeravaju ugovore o zakupu bilo omogućeno bolje praćenje poreskih obaveza.
“Isključiva ovlašćenja notara u pogledu ovjere predmetnih ugovora imala bi za posljedicu uspostavljanje obaveze dostavljanja predmetnih ugovora od strane notara nadležnim poreskim organima shodno propisima kojima se reguliše notarska djelatnost, ujednačavanje prakse postupanja notara, mogućnost kontrole zaključenih ugovora o zakupu praćenja i na izvjestan način praćenja poreskih obaveza , a što je primijećeno kao veliki nedostatak od strane Poreske uprave, samim tim potpunijeg izvršenja materijalno-pravnih obaveza iz Ugovora, sprečavanju zloupotreba od strane potpisnika predmetnih ugovora koji nedostavljanjem ugovora, prijave na dohodak fizičkih lica izbjegavaju svoje poreske obaveze iz kojih razloga u konačnom dolazi i do umanjenja budžetskih sredstava i kršenja imperativnih zakonskih normi”, kazala je za Čepić CdM.
Građani koji su prisiljeni da zakupljuju stanove, ipak strahuju da bi pojačana kontrola vlasnika stanova išla na njihovu štetu. Zato mnogi od njih i ne insistiraju na potpisivanju ugovora.
“Ugovor o zakupu nijesam ni tražila, niti mi je iko nudio, niti ga želim jer mislim da bi mi kirija bila veća! Kakvu bih korist ja od toga imala što će dio mog novca ići državi? Da mi imamo dobar standard, pozdravila bih tu vrstu nameta, ali s obzirom na tu vrstu nameta mislim da nismo zreli za tako nešto”, kazala je Milica iz Bijelog Polja.
Olivera iz Podgorice, već sedmicama traži stan i kaže da rijetko koji vlasnik nudi ugovor.
“Jedan vlasnik stana mi je rekao da mu ne treba ugovor jer su mu prethodni stanari uprkos postojanju tog dokumenta ostavili dugove za vodu i da mu se duga sudska procedura nije isplatilia”, ispričala je ona.
Naša sagovornica, ipak kaže da će insistirati na tome da sa vlasnikom stana potpiše ugovor o zakupu, ali napominje da će zato morati da unaprijed plati dvije kirije.
cdm.me
Podsjećamo, za stanodavce koji nezakonito izdaju stanove predviđena je kazna od 30 do 2.000 eura za fizička, odnosno od 500 do 2.000 eura za pravna lica.
