Nova razvojna strategija i investiciona politika “Telekom Srbija grupe” pokazale su se kao ispravne, što je vidljivo i kroz rezultate u 2019. kada smo ostvarili rekordan prihod u istoriji kompanije od 133 milijarde dinara, što je u odnosu na 2018. uvećanje za sedam odsto. Ostvaren je i rast profita pre amortizacije, kamata i poreza na dobit (EBITDA) od čak 24% i prelazi 48 milijardi dinara

Vladimir Lučić, koordinator za internet i multimediju “Telekom Srbija grupe” naglašava da je trend rasta prihoda nastavljen i u prvom kvartalu ove godine.

Da li samo na osnovu prihoda tvrdite da je 2019. godina bila uspješna za vas ili na to upućuju i drugi parametri?

“Ocjena o uspješnoj poslovnoj godini ne zasniva se samo na uvećanju prihoda, veći na povećanju broja korisnika i rastu EBITDA, koja predstavlja jedan od najvažnijih elemenata kada se određuje vrijednost kompanije. Ovi rezultati nisu pali s neba već su plod razvojne strategije, definisane programom “Milion plus” kojom smo uspjeli da izađemo iz teške pozicije i trasiramo liderski put naše kompanije. Mi već sada imamo 10,4 miliona korisnika, od kojih je 2,4 miliona internet i TV korisnika, što je u odnosu na 2018. godinu više za 664.000. Za nas 2019. godina nije samo godina uspjeha, već i godina preokreta, jer smo od klasične telekomunikacione kompanije stigli do moderne svjetske firme u kojoj su multimedija i internet osnova razvoja. Da nismo krenuli tim putem, stagnirali bismo jer prihodi na vojsu (glasu), SMS-u, pretplati fiksne telefonije i međunarodnom saobraćaju padaju. Samim tim veliko povećanje broja korisnika u internetu i multimediji, rast prihoda kao i snažno povećanje EBITDA su pokazatelji povećanja vrijednosti firme i njene sigurne budućnosti”, kazao je na početku razgovora za Blic, Vladimir Lučić.

Koliko su pali prihodi od klasičnih usluga i kako ste ih nadoknadili?

“U fiksnoj telefoniji je pad prihoda pet odsto. Kod mobilne telefonije smo imali simboličan rast jer se sve više koriste aplikacije umjesto vojsa i SMS. Takođe, mobilna postaje manje profitabilna, jer korisnici već godinama sve češće prelaze sa pripejda na postpejd, a to za kompaniju znači povećanje troška zbog kupovine mobilnih telefona, koji se uglavnom prodaju u promotivnim paketima. Ilustracije radi, samo prihod od međunarodnog saobraćaja od 2012. godine do danas pao je za više od 50 miliona eura. Te negativne trendove kompenzovali smo rastom prihoda od 44 odsto u multimediji i 13 odsto u internetu, koji ne bi bio mogić bez ulaganja i kupovine kablovaca, što je bio naš najbolji poslovni potez”, dodao je Lučić.

Dio stručne javnostu ne bi se složio s vama jer smatraju da su akvizicije kablovaca uvećale zaduženost kompanije i smanjile neto dobit za više od 70 odsto. Ko je u pravu, vi ili oni?

“Neto dobit nam je manja nego ranijih godina, ali ključni razlog za to je amortizacija povezana s velikim investicijama koje se odnose na optičku i mobilnu mrežu. Ulagali smo puno i u sadržaje i kanale koje nismo imali, kao što je FOX, pa je logično da kada imate jak investicioni ciklus, on mora da se odrazi na amortizaciju. Dakle, mi nismo ulagali ove dvije godine samo u kupovinu kablovskih operatera, već i u modernizaciju mreže i jačanje u ponudi sadržaja. Ali taj veliki investicioni ciklus se završava, a pozitivni trendovi rasta prihoda će se nastaviti i sljedećih godina. Rast prihoda ove godine biće i veći nego u 2019, a tokom 2020. ćemo kablovske operatere spojiti s Telekomom i to će doprineti boljoj optimizaciji troškova i većoj efikasnosti. Rast prihoda donijeće i snažno povećanje neto dobiti, za koju predviđamo da će već 2021. biti preko 200 miliona evra”, objašnjava on.

Znači, kritike su neosnovane?

“Stručna javnost koja kritikuje trebalo bi da vidi kakvi bi nam bili rezultati bez povećanja prihoda u multimediji i internetu. Bili bismo trenutno manje zaduženi, ali bismo poslovali s gubitkom, i to sa lošom situacijom na tržištu iz koje ne bismo mogli da se izvučemo. To i nije teško vidjeti i izračunati s obzirom na naše dugogodišnje trendove u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. I da ponovim, akvizirani kablovci nisu uticali na smanjenje neto dobiti Telekoma Srbija, već pozitivno, jer su nam uvećali broj korisnika, prihoda i EBITDA”, istakao je Lučić.

Da li je kupovina kablovaca uticala na povećanje zaduženosti koja je za neke ekonomiste alarmantna i ugrožava profitabilnost kompanije?

“Naša zaduženost ne ugrožava profitabilnost kompanije i to su zlurade tvrdnje. Mi jesmo akvizicije kablovaca ostvarili iz kredita i to ne krijemo. Nije prvi put da imamo snažne investicione cikluse. Setite se 2007. godine, kada smo investirali 700 miliona eura kako bismo se proširili na tržišta Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Sada smo se zadužili zbog investicija za koje smo sigurni da našu kompaniju dovode na mjesto broj jedan u regionu. Zato tvrdim da su te akvizicije imale višestruku korist, a ne štetu, jer smo kupili dio tržišta, i to tržišta koje je pripadalo našoj konkurenciji, i razbili kartele kablovaca, ali i dobili znatan broj korisnika i smanjili konkurenciju”, dodao je Lučić.

Ako je tako, recite kolika je zaduženost i otklonite sumnje?

“Ona je i dalje manja od tri puta EBITDA, čime se nalazimo u industrijskom telekomunikacionom prosjeku i to je činjenica koja je lako provjerljiva. Da biste lakše razumjeli o čemu pričam, reći ću vam da nas kreditiraju najveće evropske banke, i to bez ikakvih garancija, što nije slučaj sa nekim regionalnim telekomunikacionim igračima, koji su morali da stave u zalog svoje firme za dug. To kod Telekoma nije slučaj jer je on finansijski gigant, koji prihoduje 133 milijarde dinara, što je više od 1,1 milijarde eura. Za razliku od drugih operatera, imamo i 20 odsto sopstvenih akcija kupljenih 2012. godine. Ponavljam, sve ovo pokazuje da je Telekom Srbija finansijski gigant. Telekomunikacije su dinamičan biznis i morate uvijek svoju kompaniju usmjeriti ka budućim trendovima, kako bi opstala na tržištu. Primjer “Nokia” telefona koji su nekad imali svjetsko tržišno učešće od 40%, a onda za tri godine praktično nestali, dobar je pokazatelj dinamičnosti tržišta. Zaokretom u posljednje dvije godine uspjeli smo da našeg giganta usmjerimo ka dobroj budućnosti. U ovoj industriji nema napretka bez kontinuiranih promena i investiranja”, rekao je Vladimir Lučić.

U toj industriji ima i dividendi, pa ako ih i ove godine ne isplatite, mogu li da se podgriju sumnje da je to zato što ste pretplatili kablovce? Preciznije, da li ste za Kopernikus izdvojili 17,5 ili čak 25 EBITDA, znatno više od prosjeka sličnih transakcija?

“To nije tačno, jer taj koeficijent nije ni 17 ni 20, već 10,4. Prve godine poslovanja od kada mi upravljamo Kopernikusom EBITDA je iznosila 18,3 miliona eura. Gledajući ne samo taj parametar, već i ostale, mi smo odlično prošli, jer smo kupili direktnu konkurenciju na tržištu koja donosi dodatne benefite: racionalizaciju troškova, smanjenje investicija, potencijal za rast korisnika u mobilnoj. Zanimljivo je da su u oktobru 2018. godine realizovane dvije akvizicije kablovaca. BS Partners je kupio SBB za 2,6 milijardi eura, a mi Kopernikus za oko 190 miliona eura. Analizom se može vidjeti da je u obje transakcije cijena po korisniku slična, s tom razlikom što je BS Partners ušao na novo tržište, a mi smo kupili direktnu konkurenciju, za koju sam već objasnio da donosi posebne dodatne benefite”, naveo je on.

Da li to znači da su neosnovane tvrdnje da su akvizicije u kablovce nanijele štetu kompaniji?

“Naravno da su neosnovane jer su donijele samo korist Telekomu koji je bio u izuzetno teškoj situaciji i podigle mu vrijednost. Mi smo ušli u fazu nezaustavljivog rasta, jer na nivou grupe imamo ukupno 2,4 miliona TV i internet korisnika, a plan nam je da dođemo do tri miliona do kraja 2020. godine.”

Čini se da vam je multimedija sada primarna a telefonija sporedna djelatnost?

“Kada vam godinama padaju prihodi u telefoniji, posebno fiksnoj, normalno je da tragate za novim izvorima prihoda i okrećete se novim uslugama koje te prihode donose. Nama je prvi strateški cilj veliki broj internet korisnika, a drugi je multimedija kao dodatni izvor prihoda, posebno produkcija, u koju već ulažemo. Treći cilj nam je da počnemo da proizvodimo digitalne servise, koje bismo prodavali kako i zemlji tako i u inostranstvu. Efekti tih naših zaokreta videće se već ove godine, a onda će od 2021. do 2023. godine doći do snažnog rasta profitabilnosti. Sve to vodi ka uvećanju vrijednosti kompanije, za koju sam uvjeren da će 2023. godine iznositi više od četiri milijarde eura, jer će EBITDA preći 700 miliona eura, što obezbjeđuje izvrsnu budućnost Telekoma Srbija”, dodao je Lučić.

Da li je dio te budućnosti i kupovina medijskih kuća i da li je tačno da ste već sada prikriveni vlasnik nekih od njih pa država preko vas ima uticaj na njihovu uređivčku politiku?

“Hajde da ovo pitanje razjasnimo jednom zasvagda. Kada se govori o medijskom uticaju, prije svega se misli na informativni program, jer je on važan za formiranje javnog mnjenja. Mi nismo fokusirani na informativni program, već prije svega na sportski, serijski i zabavni sadržaj. I to rade svi ozbiljni operateri u svijetu. Sa Euronewsom, koji će nam biti partner u otvaranju Info kanala, prihvatili smo da glavnog urednika oni biraju i plaćaju. Kada je riječ o saradnji sa drugim medijima, po prirodi posla mi moramo da se oglašavamo, jer se bavimo prodajom usluga i marketing nam je izuzetno važan. Naravno da su nam u tom segmentu mediji prirodni partneri. Ta saradnja postoji od osnivanja naše kompanije, sve ostalo su besmislice i zlonamjerne spekulacije.”

Jesu li zlonamjerne spekulacije i da je Arena sport pretplatila UEFA prava za prenose Lige šampiona i Evropske lige od 2021. do 2024, koja vas po sezoni navodno koštaju 46 miliona eura?

“I ovo ćemo da razjasnimo argumentovano jer je riječ je o najkvalitetnijem sportskom sadržaju, koji smo kupili na transparentnom tenderu, organizovanom od strane UEFA. Ova cijena nije tačna. Zbog strogih uslova iz ugovora, ne možemo da govorimo o sumama. Ko se imalo razumije u ovaj posao, zna da se radi o ključnom sadržaju jednog sportskog kanala, koji će između ostalog obezbijediti odlične prihode kako kroz reklame tako i kroz dalje širenje tog kanala, u ovom slučaju naše Arene sport, u regionu i šire.”

Otkupili ste pravo i na portugalsku i špansku ligu, koliko vas je to koštalo?

“Potpisali smo petogodišnji ugovora za prenos španske lige, koji će na našem kanalu početi da se emituje od jeseni sljedeće godine, a prenosi portugalskog prvenstva startuju ove jeseni. Ugovor nam ne dozvoljava da govorimo o cijeni, ali svi znaju da je španska liga jedna od najkvalitetnijih na svijetu, i normalno je da smo taj sadržaj željeli za svoje korisnike. I ovde smo pobijedili na transparentnom tenderu, tako da će gledaoci Arene sport zaista uživati u najboljem sportskom sadržaju”, zaključio je Vladimir Lučić.

Izvor: Blic