Ruski milijarder Vladimir Jevtušenkov nalazi se u kućnom pritivoru. Milijarde nije zaradio sirovinama, već uglavnom u inovativnoj high-tech-branši. To je ono što 65-godišnjeg Vladimira Jevtušenkova razlikuje od većine drugih ruskih oligarha.
“Srce” njegovog koncerna Systema je mobilni operater MTS, jedan od tri tržišna lidera u Rusiji. Vlasnik je i nekoliko proizvođača fabrika, bolničkog koncerna, medijskih i farmaceutskih kompanija.
Sve se vrti oko Bashnefta
Jevtušenkov je čovjek koji je vrlo dobro poznat i u njemačkim preduzetničkim krugovima, bivšeg šefa Deutsche Telekoma Rona Sommera imenovao je za svog savjetnika. Glave bi mu mogao doći suvlasnički udio u jednoj naftnoj kompaniji. Rusko pravosuđe milijarderu predbacuje ilegalne radnje u kontekstu kompanije Bashneft u autonomnoj republici Baškortostran. Zbog sumnje u pranje novca Jevtušenkov je 16. septembra završio u kućnom pritovoru. Mora da nosi elektronske okove za noge.
Ta je vijest u Moskvi odjeknula poput bombe. I to ne samo na berzi gdje je vrijednost dionica Systeme u tren oka opala za trećinu. “Sve izgleda kao Yukos broj 2“, izjavio je Aleksander Šohin, šef Udruženja ruskih industrijalaca i preduzetnika. Šohin je na glasu kao čovjek (u načelu) odan Kremlju. I nije jedini koji je odmah povukao paralele s hapšenjem nekad najbogatijeg ruskog poslovnog čovjeka Mihaila Hodorkovskog 2003. godine. Njegov uspješni koncern Yukos kratko nakon toga je razbijen, a najvažnije dijelove je prisvojio državni koncern Rosneft.
Od hapšenja Hodorkovskog u Rusiji nije bilo spektakularnijih pravnih progona nekog bogatog industrijalca. Aleksander Šohin kaže da mu nisu važne samo sličnosti u oba slučaja, već činjenica da rusko pravosuđe opet iznosi teško shvatljive optužbe. “Šefa jedne firme koja je za određenu imovinu platila 2,5 milijardi dolara, okrivljuje se da je otuđio dionice i oprao novac”, kaže profesor ekonomije i bivši ruski vicepremijer. “Ako je prilikom privatizacije Bashnefta bilo nepravilnosti, onda to nije razlog da se podiže optužnicu protiv jednog savjesnog kupca koji je tu imovinu stekao u sljedećoj etapi.”
Igor Sečin vuče konce?
“Pročitao sam tekst optužnice, ne shvatam ga”, kaže Anatolij Čubais, još jedan bivši ruski vicepremijer i današnji šef Uprave državnog nanotehnološkog holdinga Rosnano. Kaže da mu je zagonetka kako se Jevtušenkova može dovoditi u vezu s privatizacijom Bashnefta, s kojom on, kako kaže, dokazano nije imao nikakve veze.
U Moskvi se sad nagađa što je zapravo pozadina pokrenutog istražnog postupka. Samo rijetki posmatrači vjeruju da je stvarni razlog želja za pravnim razjašnjavanjem mogućeg kršenja zakona. Jedan bivši menadžer Systeme, koji ne želi da se njegovo ime nađe u medijima, u razgovoru za DW je rekao kako bi čovjek koji u pozadini vuče konce u ovoj priči mogao biti šef Rsonefta Igor Sečin, bliski saradnik Vladimira Putina.
Rosneft, najveći državni naftni koncer, doista je ovog ljeta razmišljao o preuzimanju Bashnefta, ali na koncu se shvatilo da bi taj posao mogao biti preskup. Kratko nakon toga su počele prve istražne radnje u vezi kompanije Bashneft, a vrhunac je slučaj doživio s prebacivanjem Jevtušenkova u kućni pritvor i dramatičnim padom vrijednosti dionica Bashnefta. Bivši menadžer Systeme koji je želio ostati anoniman, kaže da će se prije ili kasnije saznati je li naftna kompanija promijenila vlasnika – i po kojoj cijeni.
Težak udarac za Rusiju
Kućni pritvor za Jevtušenkova mogao bi biti i politički signal upućen ruskoj ekonomskoj eliti. Mihail Hodorkovski je svojevremeno bio uhapšen i zbog toga što je preaktivno podržavao političku opozicuju u Rusiji. Montirani proces protiv jednog velikog industrijalca mogla bi biti demonstracija moći i istovremeno upozorenje poduzetnicima da se ne opiru Putinovom antizapadnom kursu, tvrde kritičari postupka protiv šefa Systeme.
Jedno je u svakom slučaju sigurno, kaže top-menadžer i političar Anatolij Čubais: “Postupci pravosuđa u ovom slučaju su veliki udarac za poslovnu klimu u Rusiji. I to u vremenima u kojima ruska privreda balansira između recesije i stagnacije.” I Mihail Hodorkovski je mišljenja da se nije moglo izabrati gori trenutak za hapšenje Vladimira Jevtušenkova. U švicarskom egzilu, i Hodorkovski je izrazio sumnju da bi iza ove akcije mogao stajati – Igor Sečin.
