Vlada Slovenije je ponovo odlučila o privatizaciji Nove ljubljanske banke (NLB) te je odlukom Slovenačkom državnom holdingu (SDH) naložila da pripremi ponovnu prodaju NLB-a, prenosi Indikator.ba.
Takođe je prihvatila prijedlog za promjenu obaveza u pogledu prodaje NLB-a, prema kojem bi Slovenija prodala najmanje 50% i jednu dionicu do kraja 2018. godine.
Preostali dio, koji prelazi 25 posto plus jednu dionicu bi, prema modifikovanoj obavezi, Slovenija prodala do kraja 2019. godine, navodi se u novom prijedlogu za izmjenu obaveza prema Evropskoj komisiji o NLB-u. Prodaja će se vršiti metodom javne ponude dionica (IPO), koju bi započeo SDH sazivom skupštine, a što mu je nametnula Vlada.
Ministrica finansija Mateja Vraničar Erman, nakon sjednice Vlade, rekla je da će Evropskoj komisiji poslati izmijenjene obaveze koje su s Komisijom već usklađivane, tako da “sa velikom vjerovatnoćom” očekuje da će ih Komisija podržati. Vraničar Erman je rekla da ne želi da nagađa o prodajnoj cijeni, ali je njena želja da SDH i NLB obave svoj posao u okviru procesa prodaje uz maksimalnu efikasnost i ispregovaraju dobru cijenu.
Da bi se prodaja odvijala po tržišnim uslovima, Vlada Slovenije je u skladu s očekivanjima potvrdila tekst prijedloga zakona za zaštitu vrijednosti kapitalnih ulaganja države u NLB-u od posljedica presude hrvatskih sudova u pogledu prenesenih deviznih depozita Ljubljanske banke. Cilj prijedloga zakona je da se nadomjeste negativne finansijske posljedice koje za NLB nastaju iz prinudnog izvršenja pravosnažnih sudskih presuda hrvatskih sudova, koji su prema mišljenju Slovenije u suprotnosti s ustavnim zakonom i međunarodnim ugovorima.
Prema njenim riječima, zakon je takođe važan za to da bi država, koja je 100-postotna vlasnica banke, mogla isplatiti dividendu. Krajem prošle godine NLB je imala 270,6 miliona eura neto bilansne dobiti, što uključuje zadržanu dobit i prošlogodišnju neto dobit od 189,1 milion eura. Krajem juna Skupština NLB odlučila je da ne isplati dividendu, pošto je Evropska centralna banka, zbog rizika vezanih za postupke protiv Ljubljanske banke, odnosno NLB-a, a možda i kao element pritiska nakon prošlogodišnje vladine odluke da ne realizuje prodaju najmanje polovine banke, naredila da za isplatu dividende treba njena suglasnost. Tu ssglasnost ECB za sada nije dala.
