Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma uskoro će predložiti Vladi da stavi van snage zaključak od 10. aprila 2017. godine kojim je firmi Duklej marina, čiji je vlasnik američki biznismen Neil Emilfarb, omogućeno da nastave da koriste Luku Budva i nakon isteka ugovora, a sve dok država ne nađe koncesionaraku , piše Dan.
Zahtjev za stavljanje van snage zaključka koji je donijela prethodna Vlada, ministarstvu na čijem čelu je Ratko Mitrović, dostavio je prošle sedmice direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj. On je tražio da se zaključak stavi van snage i da se Luka Budva vrati na upravljanje Morskom dobru.
Dan je u vezi sa ovim više informacija potražio od ministra Mitrovića.
– Teži se ka tome da se Luka Budva vrati na upravljanje Morskom dobru. Ići ćemo u tom pravcu ka Vladi – kazao je Mitrović.
Na pitanje da li će se to naći na sjutrašnjoj sjednici Vlade, kazao je da vjerovatno neće, jer nije razmatran ni na jučerašnjoj sjednici Komisije za ekonomsku politiku Vlade, ali je ponovio da se ide ka tome da se zaključak uskoro stavi van snage.
Mikijelj je u urgentnom dopisu resoru Ratka Mitrovića, koji Dan posjeduje, kazao da je Morsko dobro sa firmom Duklej marina zaključilo ugovor o korišćenju morskog dobra 11. aprila 2002. godine i čak 14 aneksa ugovora do 11. aprila 2017. godine.
– Aneksom šest osnovnog ugovora, usvojen je zahtjev korisnika za realizaciju investicionog programa i data mogućnost produženja osnovnog ugovora za deset godina, do 11. aprila 2027. godine. Ulaganja nisu urađena shodno investicionom programu i aneksu šest, te je apsolutno neosnovano produženje ugovora do 2027. godine – piše u dopisu Mikijelja koji Dan posjeduje.
Dalje je naveo da budući da nije zaključen ugovor za dodatni period, kojim se produžava zakup za deset godina, Vlada je zaključcima od 10. aprila 2017. godine naložila JP Morsko dobro da neposredno ustupi dio morskog dobra na korišćenje privrednom društvu Duklej marina.
– Tačkom tri predmetnih zaključaka prostor se privremeno ustupa na korišćenje društvu Duklej marina do završetka procedure za dodjelu koncesije, uz naknadu definisanu u skladu s važećim cjenovnikom početnih naknada za korišćenje morskog dobra – pojasnio je Mikijelj koji je početkom marta imenovan za izvršnog direktora.
Privremenim ugovorom o korišćenju morskog dobra utvrđena je naknada za korišćenje morskog dobra od 179.225 eura plus PDV.
Mikijelj je naveo da su za 2018. i 2019. godinu zaključeni aneksi privremenog ugovora, dok aneks tri za 2020. godinu nije zaključen jer korisnik i pored poziva i dostavljanja opomene nije pristupio njegovom zaključenju, niti je u predviđenom roku uplatio naknadu za 2020. godinu, a nastavio je da koristi predmetni lokalitet.
– Tek nakon dolaska novog rukovodstva na čelo Morskog dobra, a vjerovatno zbog bojazni da se neće tolerisati kršenje zakona i ugovora, 16. marta su uplatili 150,87 hiljada eura, a dan kasnije 54,3 hiljade eura na ime korišćenja morskog dobra u zahvatu Luke Budva za 2020. godinu. Ukazujemo da se radi o štetnom ugovoru za Morsko dobro s obzirom na to da je korisnik od 2002. do 2017. godine plaćao naknadu od oko 29 hiljada eura. To ukazuje da se radi o nedvosmislenoj koristi koju ostvaruje korisnik, budući da je cijena iznajmljenog veza za jahtu za period od godinu dana pokrivala cjelokupan iznos godišnjeg zakupa. Takođe, korisnik je u prethodnom periodu sve učinio da „istisne“ građane, zbog čega su građani u više navrata protestovali, jer im nije bilo omogućeno da vežu barke – istakao je Mikijelj.
Stoga su predložili resornom ministarstvu i Vladi da, shodno zakonskim odredbama, hitno stave van snage zaključke Vlade od 10. aprila 2017. godine.
– Zaključci su nezakoniti, jer se neposredno, bez tendera, daje na korišćenje imovina u vlasništvu države, pa predlažemo da donesete nove, na zakonu zasnovane zaključke, kojim se Luka Budva vraća na upravljanje i korišćenje JP Morsko dobro, kako bi javno preduzeće u saradnji sa Opštinom Budva, u najkraćem mogućem roku stvorilo uslove za davanje pod zakup/na koncesiju predmetnog lokaliteta, sve shodno zakonskim propisima Crne Gore – zaključio je Mikijelj.
Izvor: Dan, Pobjeda
