Vlada planira da smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone tako što će uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. Time bi se zaposleni zadržali na poslovima i van turističke sezone, dobijali bi platu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za djelove godine sa manjim obimom posla.

Iako detalje nisu otkrivali, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su “Vijestima” kazali da rade na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu, kako bi se domaća radna snaga efikasnije zapošljavala, regulisao zakonski okvir i uključile sve institucije. Zbog toga su i formirali radnu grupu za izradu ovog dokumenta, koju osim Vlade čine i predstavnici socijalnih partnera (sindikati i poslodavci).

Iz resora kojim rukovodi Naida Nišić su dodali i da su zbog efikasnijeg rada, implementacije i ekspertske podrške tokom izrade Nacrta, obezbijedili i podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Potreba za ovim propisom je, kako su naveli, što je Crna Gora turistička destinacija koja od tog posla ima velike benefite.

“Zbog toga želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti. S obzirom na činjenicu da je rad na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu tek u početnoj fazi i da je prvi sastanak radne grupe održan 14. juna, u ovom trenutku nije moguće dati detaljnije odgovore i pojašnjenja u vezi sa odredbama koje će se naći u Nacrtu”, kazali su iz Ministarstva rada i istakli da će javnost moći da učestvuje u javnoj raspravi, koju će organizovati nakon što radna grupa pripremi Nacrt.

Hrvati mjeru već uveli

Na probleme manjka radne snage ljeti nije imuna ni susjedna Hrvatska, ali je ta zemlja kategoriju stalnog sezonca uvela prije nekoliko godina. Program sprovodi hrvatski Zavod za zapošljavanje, prema čijem sajtu, na ovu mjeru pravo imaju oni koji su u kontinuitetu radili najmanje šest, a ne duže od devet mjeseci kod istog poslodavca i koji će njega raditi još najmanje šest mjeseci. Poslodavac kroz ove mjere dobija 100 odsto troška produženog penzionog osiguranja u prva tri mjeseca, a kasnije 50 odsto i to najduže za tri mjeseca.

“Novčana pomoć radniku isplaćuje se za najviše šest mjeseci produženog penzionog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju proračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korišćenja iznosi 60 odsto, a za preostalo vrijeme korišćenja 30 odsto od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70 odsto, a za preostalo vrijeme korištenja 35 odsto iznosa prosječne neto plate isplaćene po zaposlenom u kompanijama u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 odsto minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđena posebnim propisom”, piše na sajtu.

U Hrvatskoj je u 2023. registrovano više od 5.000 stalnih sezonaca, dok ih je u prva tri mjeseca ove godine bilo 2.340.

Iz Privredne komore su “Vijestima” kazali da će donošenje Zakona o stalnom sezoncu biti važan dio reformi, zbog čega su ga nadležnima i predložili, a posebno jer je domaći turizam i dalje veoma sezonalan a dio potencijalnih radnika obeshrabren, jer neće imati primanja u toku cijele godine.

“Na ovaj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima-sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu (minimum šest mjeseci)”, istakli su iz Privredne komore.

Analize tržišta su pokazale, kako kažu, da bi pojednostavljenje postupka registracije radnika bio veliki podsticaj privredi i građanima, da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Vjeruju da je to posebno značajno pri zapošljavanju sezonaca, kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od ugovaranja zaposlenih za stalno. Zato je kako navode, potrebno sprovesti mjere i pojednostaviti registraciju. Ističu da poslodavci u kontinitetu imaju problem kvalifikovane radne snage, da rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovom sektoru, i da je potrebno sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaćih radnika.

Usvojiti zakon o studentskim poslovima

“Ministarstvo rada je pristupilo izmjenama Zakona o radu, a Privredna komora uputila komentare i predloge kroz za to propisanu formu. Potrebno je donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije. Neophodno je pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila”, naveli su kao neke od potrebnih koraka.

Dodali su da sa Ministarstvom turizma rade na projektu “Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi”, koji finansira GIZ, kroz koji je predložen reformski model radi prilagođavanja zakonskog okvira za fleksibilnije zapošljavanje sezonaca, i razvijanje onlajn portala koji će omogućiti prijavu i odjavu sezonaca na jednom mjestu. Očekuju da će preko njega komunicirati institucije i podnosioci zahtjeva, čime će se poboljšati efikasnost sistema zapošljavanja sezonskih radnika, povećati njihov broj i prihodi od poreza i doprinosa.

“Izrađena je uporedna analiza sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj i Crnoj Gori, koja je pokazala da se primjenom pojedinih modela koje sprovodi Hrvatska, u Crnoj Gori može ubrzati proces digitalizacijom sistema (uvezivanjem registara i automatskom razmjenom podataka). Uvođenjem elektronske procedure podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad izbjegava se potreba da strani radnik fizički boravi u Crnoj Gori prije izdavanja dozvole. Analiza prikazuje kako se osnovna ograničenja u proceduri vezana za zapošljavanje stranih radnika mogu unaprijediti primjenom rješenja koja sprovodi Hrvatska”, kazali su iz Privredne komore.

Povećati praksu i saradnju

U Privrednoj komori vjeruju i da je potrebno urediti poslovni ambijent kako bi poslodavci imali dodatni interes da zaposle domaće radnike, sistemski ga učiniti privlačnijim i više promovisati sezonski rad.

“Predlozi za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa odnose se na unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja”, naveli su iz Privredne komore.