Predstavnici Vlade nastavili su razgovore o kreditu započete sa inostranim bankama prije mjesec na konferenciji u Beču. Sada se pregovara o visini kamate i periodu otplate aranžmana za zaduživanje države koje je u ovoj godini planirano do 455 miliona eura, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva finansija u odgovoru na pitanje da li je izvjestan dogovor ili će se kredit potražiti na drugoj strani.
Vlada je na sjednici od 12. januara usvojila platformu za učešće na konferenciji Juromani u Beču, gdje se razgovaralo sa predstavnicima Erste, Sosijete ženeral, OTP i Dojče banke.
Na konferenciji koja tradicionalno okuplja hiljadu investitora iz svijeta, crnogorsku delegaciju su činili ministar finansija Darko Radunović i njegovi saradnici Nikola Vukićević i Dragan Darmanović.
Iz Ministarstva Pobjedi nijesu precizirali sa kim se sve razgovara.
“Na konferenciji u Beču održani su uspješni razgovori sa predstavnicima više finansijskih institucija na temu zaduživanja Crne Gore i tom prilikom razmatrana je mogućnost zaključenja aranžmana. Razgovori su nastavljeni, radi definisanja konkretnih uslova, koji se prije svega odnose na definisanje kamatne stope i perioda otplate”, rečeno je juče iz Ministarstva finansija.
Crnogorskim javnim dugom su se nedavno bavili i evropski parlamentarci. Andrej Kovačev iz Evropske narodne partije predložio je da se u rezoluciju doda poziv crnogorskim vlastima da se izbore se brzorastućim javnim dugom, koji će do kraja godine dostići 70 odsto BDP-a.
Pobjeda je tragom te informacije pitala Ministarstvo finansija da li ima razloga za brigu i na domaćem terenu.
“Kako je nivo javnog duga prešao mastrihtske kriterijume 60 odsto BDP-a i deficit preko tri odsto, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti pripremljen je sanacioni plan, koji predviđa aktivnosti na strani prihoda i rashoda. To će, prema projekcijama, usloviti pad budžetskog deficita do 2019. ispod tri odsto BDP-a, dok u 2020. očekujemo suficit. Projekcije takođe ukazuju da će javni dug 2020. početi da se smanjuje i kontinuirano da opada”, kazali su iz Ministarstva i podsjetili da je nivo javnog duga prioritetno uslovljen izgradnjom auto-puta, koji Vlada podržava zbogmultiplikativnih efekata za privredu.
Komentarišući Kovačev poziv na ponovnu procjenu projekata javne infrastrukture koji utiču na fiskalnu stabilnost, Pobjedi su kazali da su Zakonom o budžetu za 2017. u kapitalni budžet uvršteni infrastrukturni projekti.
“Zakonom o budžetu za 2017. godinu u kapitalni budžet su uvršteni infrastrukturni projekti za koje je Vlada procijenila da mogu biti brzo implementirani i mogu imati uticaja na ekonomski rast i unapređenje života građana”, pojasnili su iz Ministarstva.
