Uvođenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi značajno povećanje prosječne zarade, što bi za posljedicu imalo značajno povećanje davanja iz budžeta (penzije, socijalne naknade) koja se usklađuju sa prosječnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje položaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterećenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.
Ova analiza poslata je poslanicima prošle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu održi konsultativno saslušanje, što su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo tražile manje dažbine da bi se mogle povećati zarade radnicima jer “pobjegoše u inostranstvo” zbog boljih plata.
“Uvođenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do značajnog pada prihoda budžeta, što u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po održivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.
Visoke dažbine
Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog čega ima veće ukupne dažbine iako su neke stope formalno niže nego kod susjeda. U obrazloženju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povećanje prosječne zarade jer je porez opterećenje na teret zaposlenog čijim smanjenjem se povećava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povećanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trošak u budžetu.
Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvođenje neoporezivog dijela zarade što na duži rok povećava državne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godišnje ga povećavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.
“Zagovornici uvođenja ovakve mjere polaze od stanovišta da ne treba oporezovati dohodak koji služi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.
Iz Unije poslodavaca takođe ističu da je nepostojanje ove norme glavni razlog što su u Crnoj Gori visoko dažbine na zaradu i što na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dažbina. Oni podsjećaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadašnjim antikriznim mjerama ubačen u zaradu i oporezovan.
“Pa smo tako postali jedina država u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio ličnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.
Guši crno tržište
Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno tržište rada i izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to ističu kao veliku mogućnost za punjenje državne kase ali i podršku privrednicima koji poštuju zakon i plaćaju sve dažbine.
“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istraživanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterećenje zarada otežava poslovanje i povećava troškove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podstiču’ da i dalje ostanu u takvom režimu, van domašaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, čineći time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskraćujući na taj način i samu državu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.
Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjeđivanja prihoda za stabilnost budžeta i socijalnih fondova.
“Ipak moramo ukazati da zadržavanje visokih ili, pak, povećanje troškova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (što privrednici tumače kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povećanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeći da bi smanjenje dažbina imalo pozitivne efekte jer bi povećalo zaposlenost i smanjilo sivo tržište rada.
Privredna komora podsjeća na istraživanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno tržište rada iznosi trećinu ukupnog broja zaposlenih.
“Sve prethodno navedeno ukazuje na činjenicu da i dalje visoka opterećenost troškova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te značajan obim sive ekonomije na tržištu rada”, naveli su iz PKCG.
Isplati se sivo tržište jer su kazne male i da vas uhvate
Privredna komora osim smanjenja dažbina predlaže istovremeno pojačanu borbu protiv sive ekonomije kroz veće kazne i efikasnost inspekcijskih službi.
“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zapošljavanja veće od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoći da će uopšte biti kažnjeni. S tim u vezi, potrebno je jačati kapacitete nadležnih inspekcijskih organa i insistirati na većoj transparentnosti njihovog rada, čime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, piše u analizi Privredne komore.
Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruža država” kao što je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.
Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje
Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnički opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi način poboljšanja već ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.
Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u većini zemalja EU.
Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu što je i zarada veća. Međutim, u tim uspješnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.
Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva različite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimuliše one koji rade i dobro zarađuju jer će im više novca otići na porez pa će oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.
