Najveći broj od oko 50 hiljada zaposlenih u državnoj upravi ima otvorene račune u Crnogorskoj komercijalnoj banci, a manji broj u Prvoj banci, čiji je najveći dioničar Aco Đukanović, potvrdilo je za „Dan” više izvora.
Osim zaposlenih u državnoj upravi i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu preferiraju te dvije banke.
Tako se na primjer jednokratne uplate, poput otpremnina porodiljama, kao i jednokratna pomoć isplaćuje preko CKB-a.
Korisnici imaju pravo da primaju platu i preko neke druge banke, ali se, prema ugovoru koji je služba, odnosno preduzeće sklopilo sa CKB-om, uplata vrši preko te banke koja, na zahtjev korisnika novac prebacuje na drugi račun, što podrazumijeva kašnjenje plate od najmanje jednog dana. To je razlog, prema našim informacijama, zašto se većina zaposlenih odlučuje na to da im preduzeće otvori račun u CKB-u.
Jedan od primjera su radnici Kombinata aluminijuma koji su do uvođenja stečaja primali platu preko CKB-a, a nakon uvođenja stečaja zarade im se isplaćuju preko Prve banke.
Iz Ministarstva finansija izbjegli su odgovor na pitanje da li CKB nudi posebne povoljnosti u odnosu na preostalih deset koje posluju u Crnoj Gori.
– Ministarstvo finansija ne uslovljava isplatu ličnih primanja, već je to lično opredjeljenje zaposlenog da izabere poslovnu banku preko koje će se vršiti isplata – naveli su iz tog ministarstva.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Iz Crnogorske komercijalne banke naveli su da ministarstva vrše plaćanja preko glavnog računa Državnog trezora (centralizovano), pa često nije moguće utvrditi u ime kog ministarstva se vrši plaćanje, kao i svrhu plaćanja.
– Banka nema podatke o njihovom ukupnom obimu transakcija na osnovu kojih bi mogla dati informaciju koji je to procenat transakcija koji se obavlja preko Crnogorske komercijalne banke. Sve transakcije po računima preko CKB su poslovna tajna, pa samim tim ne možemo dati iznos, obim, kao i svrhu plaćanja sa glavnog računa Državnog trezora – naveli su iz CKB-a.
Što se tiče primanja zaposlenih u državnoj upravi preko CKB, svaki pojedinac, navode iz banke, sam odlučuje preko koje banke će primati platu, dok su uslovi poslovanja sa pravnim licima predmet pojedinačnih ugovora.
– Pošto nemamo nijednu pravu državnu banku, možda država treba da vrši uplate preko Centralne banke ili preko pošte, kao što to postoji i u drugim zemljama, jer se na ovaj način stvaraju veliki troškovi za provizije, što na kraju opet plaćaju građani – smatra poslanik Milutin Đukanović (DF).
On je istakao da je država o tome morala da vodi računa, odnosno da zadrži barem jednu državnu banku, kako bi na taj način dio provizije ostajao u državi, umjesto da ga vlasnici stranih banaka iznose iz zemlje.
Poslanik Mladen Bojanić (Pozitivna) smatra da privatne, kao i strane banke imaju jasan i legitiman cilj, a to je stvaranje što većeg profita, te da se sa tom premisom mora krenuti kada se razmišlja o bankarskom sektoru.
– Centralna banka je ta koja treba da učini da banke ispune u osnovi društvenu funkciju, odnosno da kreditiranjem privrede, službom platnog prometa, smanjujući transakcione troškove sa jedne strane kroz platni promet, a sa druge strane da budu pomoć privredi u razvoju ekonomije Crne Gore. Prebrzo se krenulo na potpunu privatizaciju banaka i time nijesmo dobili ništa, jer niti imamo jeftiniji platni promet niti kreditnu podršku privredi – rekao je on.
CKB je prodata mađarskoj OTP grupi krajem avgusta 2006. godine i ta banka je jedan od najvećih kreditora u Crnoj Gori.
U julu je ministar finansija Radoje Žugić, garancije koje su aktivirane za kredit Kombinata aluminijuma, kod OTP banke pretvorio u novi kredit od 42,5 miliona eura.
Kreditirali Boksite
CKB je odobrila dva kredita i Rudnicima boksita od 520 i 330 hiljada eura. Isto tako, zbog nemogućnosti da pojedinim dobavljačima plaća, CKB je Rudnicima izdala bankarsku garanciju od 1,5 miliona eura, zbog čega je i zatraženo uvođenje stečaja u tom preduzeću.
dan.co.me
