Vlada će dati u zakup zemljišta i objekte u vlasništvu neaktivnih državnih preduzeća na sjeveru. Kako je pojašnjeno Portalu Analitika, radi se o preduzećima koja ne rade deset ili više godina poput bjelopoljskog Vunarskog kombinata, fabrike koja se nije uspjela prodati ni nakon dvadeset tendera i čija je vrijednost imovine pala sa 12 miliona na 2,5 miliona eura.
Kako su navodi u informaciji usvojenoj na Vladi, budući zakupci će plaćati tri odsto godišnje od procjenjene vrijednosti iznajmljene imovine.
“Na sjeveru Crne Gore nalazi se imovina u vlasništvu države koja se sastoji od zemljišta i objekata kojom su upravljala privredna društva u većinskom državnom vlasništvu. Određeni broj objekata korišćen je u proizvodne svrhe. Obzirom da ti kapaciteti nijesu mogli biti stavljeni u funkciju došlo je do njihovog propadanja i oni se trenutno nalaze u veoma lošem stanju. Nepokretnosti su van funkcije više od deset godina i država ne ostvaruje nikakav prihod od te imovine, naprotiv samo ima troškove po osnovu zaštite objekata od ruiniranja”, ističe se u informaciji o značaju davanja u zakup državne imovine na sjeveru.
Vlada Crne Gore, kako se dodaje, treba da učini sve što je u njenoj nadležnosti kako bi se omogućilo potencijalnim investitorima da realizuju predviđene investicije, čime bi se direktno pospješili ciljevi definisani Strategijom regionalnog razvoja.
“Nepokretnosti su u ruiniranom stanju i zahtjevaju značajna ulaganja kako bi se stavile u funkciju, a u slučaju da se daju u zakup to bi bila obaveza investitora”, naglašava se u informaciji.
Pošto u nacionalnom zakonodavnom sistemu ne postoji metodologija za utvrđivanje cijene zakupnine po kvadratnom metru, a zbog lošeg stanja imovine nije moguće postići uobičajenu cijenu zakupnine u praksi od 10 odsto procjenjene vrijednosti imovine, u Vladi smatraju opravdanim da se imovina daje u zakup sa početnom cijenom od tri odsto od ukupne procijenjene vrijednosti.
“Važno je napomenuti da je Zakonom o regionalnom razvoju uređen način podsticanja i planiranja regionalnog razvoja i druga pitanja od značaja za regionalni razvoj što ovo svakako jeste, s obzirom da će za posljedicu imati valorizaciju državnih resursa, zapošljavanje i smanjenje negativnih demografskih kretanja kojima smo svi svjedoci”, zaključuje se u informaciji.
