Nova globalna ekonomska studija ističe opasnosti koje vještačka inteligencija (AI) predstavlja za muzičare i umjetnike u bliskoj budućnosti.
Prema izvještaju, u naredne četiri godine četvrtina muzičara mogla bi se suočiti s gubitkom prihoda usljed širenja muzike generisane vještačkom inteligencijom. Ovaj alarmantni podatak dolazi iz studije o uticaju AI na muzičku industriju, koja predviđa da će muzički stvaraoci u narednih pet godina izgubiti do 10 milijardi eura. Samo u 2028. godini očekuje se godišnji gubitak od čak 4 milijarde eura, ako stopa prodora generisanog AI sadržaja nastavi rasti.
Vještačka inteligencija obogaćuje tehnološke kompanije na štetu umjetnika
Istraživanje, koje je sprovela međunarodna organizacija za zaštitu prava stvaralaca CISAC, otkriva da će generisana AI muzika značajno ugroziti prihode ljudskih stvaralaca, dok će istovremeno obogatiti tehnološke kompanije. Predviđa se da će iste one 4 milijarde eura, koje muzičari gube, završiti u rukama tehnoloških firmi koje razvijaju AI muziku, dok će vrijednost tržišta nekreativne muzike porasti na 16 milijardi eura godišnje do 2028. godine.
Ovaj fenomen najvjerovatnije će se najprije odraziti na striming platformama, gdje će automatizovane plejliste usmjeravati korisnike da slušaju AI muziku umjesto one koju su stvorili ljudski umjetnici. Veliki dio ove muzike biće namijenjen za pozadinsko slušanje u javnim prostorima i kroz pasivne plejliste.
Gubitak u audiovizuelnoj industriji
Osim u muzici, problem će biti još veći u audiovizuelnoj industriji. Očekuje se da će tržište sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom porasti na 48 milijardi eura do 2028. godine. Ovo uključuje potpuno AI-generisane video-sadržaje, ali i primjenu AI alata za režiju i pisanje scenarija.
Iako neki vide AI kao alat koji može pomoći umjetnicima, studija upozorava da će najveću korist imati tehnološke kompanije, koje mogu masovno proizvoditi sadržaj po nižoj cijeni od umjetnika.
Ugrožena autorska prava
Još jedan važan problem je to što se AI modeli „uvježbavaju“ na djelima koja su kreirali ljudi, često bez njihovog pristanka. Većina sadašnjih modela koristi zaštićene radove u procesu obuke, bez autorizacije.
Generalni direktor CISAC-a Gadi Oron izjavio je: „Studija pokazuje ogroman značaj koji autorski radovi donose kompanijama koje razvijaju AI.“ On je dodao da zaključci ukazuju na duboku nepravdu: „stvaraoci su isključeni iz profita koji generišu njihova djela, dok AI kompanije ostvaruju enormne prihode.“
Predsjednik CISAC-a Bjorn Ulveus upozorio je: „AI ima potencijal da otvori nove mogućnosti za stvaraoce, ali ako se loše reguliše, može nanijeti ogromnu štetu njihovim karijerama i egzistenciji.“
Ovo je prva globalna studija koja procjenjuje ekonomski uticaj generisanog AI na stvaraoce muzike i audiovizuelnih sadržaja. CISAC poziva donosioce odluka da izmijene zakone kako bi zaštitili kreativne industrije i ljude koji u njima rade, prneosi Bizlife.rs.
