Koliko dobro i koliko brzo možete prepoznati kad vam neko laže? Istraživanja su pokazala da su ljudi, generalno gledano, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne čudi da su ljudi kroz istoriju pokušavali na razne načine da prepoznaju laganje, čak i uz pomoć tehnologije.
Sada je aktuelna vještačka inteligencija, pa se ljudi pitaju hoće li ona uspjeti da prepozna laž efikasnije nego starije tehnologije.
Naime, kako piše „MIT Technology Review“, neki vjeruju da bi upravo vještačka inteligencija mogla pomoći u poboljšanju našeg prepoznavanja laži i čak biti bolja u tome od poligrafskih testova.
Ovakvi bi se sistemi mogli koristiti ne samo za prepoznavanje laži u policijskim istragama i ispitivanjima, već i da nam, jednog dana, pomognu da razlikujemo prave činjenice od lažnih vijesti, prenosi Zimo.
Pitanje je samo da li ćemo vjerovati tom sistemu i da li bi trebalo da mu vjerujemo?
Grupa naučnika sa njemačkog Univerziteta u Vircburgu osmislila je alat koji koristi vještačku inteligenciju i znatno je bolji od ljudi u uočavanju laži. Čak su sproveli niz eksperimenata na ljudima ne bi li provjerili kako alat funkcioniše. U studiji objavljenoj u žurnalu „iScience“, ističu kako je alat, na neki način, ipak bio od pomoći, jer je ljudima koji su ga koristili pomogao da bolje uoče laž.
Lažne izjave
No, njemački naučnici primijetili su i zanimljiv fenomen. Iako su ispitanici tokom eksperimenata bili svjesni da je 50 posto izjava koje su ocjenjivali sigurno lažno, samo 19 posto su okarakterisali ovim opisom. Ali, kad su koristili alat sa vještačkom inteligencijom, lažnima su ocijenili 58 posto izjava.
Ukupno gledano, ljudi su lažne izjave prepoznali u polovini slučajeva. Vještačka inteligencija je bila nešto bolja sa 67 posto prepoznatih lažnih izjava. Bolja od čovjeka, ali još daleko od savršenog.
Naučnici koji su osmislili alat ističu kako im je bio cilj da stvore AI alat koji će biti bolji od čovjeka, a ne koji će biti savršen u prepoznavanju lažnih izjava.
Stvaranje savršenog alata vještačke inteligencije koji bi prepoznavao svaku laž, mogao bi imati negativan uticaj na ljude i društvo, jer bi mogao pobuditi sumnjičavost i nepovjerenje.
Njemački naučnici stoga ističu kako bi trebalo pronaći balans između alata koji će nam pomoći da lakše prepoznamo dezinformacije i lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, i našeg povjerenja u druge ljude i njihovu čestitost.
Izvor: Zimo
