Brzi razvoj vještačke inteligencije omogućava računarima da samostalno obavljaju zadatke koji su nekada zavisili od ljudske inteligencije. To otvara ogromne mogućnosti, od personalizovane medicine, do suočavanja s globalnim izazovima kao što je klimatska kriza. Ali, to takođe predstavlja značajne rizike, od seljenja radnih mjesta, preko pristrasnih tehnologija, do potencijalne zloupotrebe u oblastima kao što je nadzor.
Dok Evropska unija uvodi sveobuhvatan pravilnik o vještačkoj inteligenciji kako bi osigurala bezbjednost i odgovornost korisnika, Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trampom kreću se u suprotnom smjeru, smanjujući ograničenja i ohrabrujući lidere tehnološke industrije da utiču na politiku.
„U SAD vidimo jasan odmak od naglašavanja bezbjednosti korisnika“, kaže Liza Soder, viša istraživačica politike u istraživačkom centru za informacione tehnologije Interface u Berlinu.
Tramp sve više mijenja pristup zemlje regulaciji vještačke inteligencije da bi dao prioritet nacionalnim bezbjednosnim i industrijskim interesima, ukazuje ona za DW: „’Američka vještačka inteligencija na prvom mjestu’ – to je trenutno veoma prisutna misao.“
Uticaj giganata informacione tehnologije
Od Trampovog prvog dana na funkciji postalo je jasno da je njegova nova administracija spremna da dozvoli veliki uticaj industriji na to kako se reguliše vještačka inteligencija. Njegovoj inauguraciji prisustvovali su tehnološki milijarderi, uključujući Ilona Maska, generalnog direktora OpenAI-a Sema Altmana i izvršnog direktora korporacije Meta Marka Zakerberga, koji su sjedili u drugom redu, odmah iza Trampove porodice.
Trampovoj inauguraciji prisustvovali su najznačajniji ljudi američke tehnološke industrije.
Istog dana, Tramp je ukinuo izvršne propise koji su se odnosili na zaštitne mjere u vezi s vještačkom inteligencijom, donesene za vrijeme njegovog prethodnika Džoa Bajdena. U danima koji su uslijedili, Tramp je pozvao Altmana, kao i izvršne direktore tehnoloških kompanija SoftBank i Oracle, u Bijelu kuću kako bi najavili ono što je opisao kao „daleko najveći projekat infrastrukture vještačke inteligencije u istoriji“. Tokom naredne četiri godine, megaprojekat nazvan Stargate uložiće do 500 milijardi dolara u infrastrukturu vještačke inteligencije, uključujući centre podataka. „Sve se to dešava ovdje u Americi“, rekao je Tramp novinarima.
Takođe je potpisao izvršnu naredbu za izradu „Akcionog plana za vještačku inteligenciju“ u roku od 180 dana. Plan ima za cilj da „održi i unaprijedi američku dominaciju u vještačkoj inteligenciji“.
Iako detalji te politike ostaju nejasni, očekuje se da će tehnološkim gigantima dati značajnu slobodu da razviju novu tehnologiju vještačke inteligencije – u skladu s Trampovim širim planom deregulacije. Ta politika će takođe vjerovatno smanjiti zahtjeve kompanijama da minimiziraju rizike dok integrišu inovacije u svakodnevne aplikacije.
Da li će EU ostati vjerna svom pristupu „bezbjednost na prvom mjestu“?
Ovakav pristup regulaciji vještačke inteligencije u oštroj je suprotnosti s regulatornim okruženjem s druge strane Atlantika. Tamo je prošlog ljeta stupio na snagu zakon EU o vještačkoj inteligenciji. Njegov cilj je da bez gušenja inovacija zaštiti građane EU od potencijalne štete koju može da proizvede vještačka inteligencija kako bi se postigao balans. Zakon o vještačkoj inteligenciji nameće niz pravila i zahtjeva za sisteme vještačke inteligencije, od minimalnih do visokih, u zavisnosti od rizika koji predstavljaju po osnovna prava korisnika.
Zakon o vještačkoj inteligenciji EU nameće stroga pravila za visokorizične aplikacije, kao što je npr. određena upotreba softvera za prepoznavanje lica.
Dok zagovornici strogih pravila aplaudiraju Evropskoj uniji, naglašavajući da je neophodno zaštititi korisnike od rizika koje donosi tehnologija, kritičari kažu da će to staviti evropske kompanije u nepovoljan položaj u odnosu na njihove konkurente u inostranstvu.
Dok vlasti u Briselu i državama članicama otvaraju kancelarije i formiraju timove za sprovođenje pravila, odvija se debata o tome kako će se tumačiti novi zakoni. „U EU takođe vidimo promjenu u osjećanjima i dosta neizvjesnosti u vezi s tim šta je zaista izvodljivo i koliko EU može da bude ambiciozna sa svojim pravilima – na primjer, kakve informacije mogu da zahtijevaju od kompanija“, kaže Liza Soder.
Globalna trka za vještačku inteligenciju
Stručnjaci takođe očekuju da će Trampovo predsjedavanje imati trajan uticaj na globalnu trku u oblasti vještačke inteligencije – na međunarodnu utakmicu između država i kompanija u razvoju i primjeni najsavremenije tehnologije koja će im dati ekonomske, vojne i strateške prednosti.
Do sada su Sjedinjene Države jasan predvodnik, jer dominiraju i istraživanjem vještačke inteligencije i investicijama, a u toj zemlji su kod kuće tehnološki giganti kao što su Google, Meta, Apple i OpenAI. Ipak, Kina i njene kompanije, koje su na drugom mjestu u razvoju vještačke inteligencije, veoma brzo napreduju.
Brz uspon jeftinog čet-bota koji je izbacio na tržište kineski start-ap DeepSeek dospio je u centar pažnje.
Posljednjih godina, napori da se razviju međunarodno obavezujuća pravila i zaštitne mjere za tehnologiju vještačke inteligencije uglavnom su bili neuspješni. Sada, s Trampom u Bijeloj kući, izgledi da se dođe do globalnih pravila još su manji.
Izgleda da je i dobrovoljna posvećenost bezbjednom razvoju i korišćenju vještačke inteligencije koju su mnoge velike tehnološke kompanije praktikovale u prošlosti, sada neizvjesna, ocjenjuje Soder. Kada se mnogi izvršni direktori sastanu sa svjetskim liderima u Parizu 10. i 11. februara na Akcionom samitu o vještačkoj inteligenciji, čiji je domaćin francuska vlada, biće zanimljivo vidjeti koliko se pridržavaju dobrovoljnih ograničenja, dodala je.
„U prošlosti su kompanije obećavale da će uraditi dosta toga u ime bezbjednosti i povjerenja. Sada kada se geopolitička situacija promijenila, taj samit će zaista biti važan test da vidimo da li će to nastaviti da rade“, kaže ekspertkinja iz Berlina Liza Soder.
(Izvor: Dojče vele)