Centralna banka (CBCG) je umjesto odluke o privremenom limitiranju kamatnih stopa, koju je najavljivala, juče ponovo samo pozvala banke da nastave sa snižavanjem kamata. Najavljeno je da će pratiti kretanje kamatnih stopa i po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere.
Savjet CBCG je usvojio izvještaj o analizi kamatnih stopa banaka i mikrofinan sijskih institucija (MFI). Konstatovano je da je na kraju oktobra efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa na novoodo brene kredite snižena za 1,06 procentih poena u odnosu na septembar.
“Time su banke u određenoj mjeri počele da postupaju po preporuci CBCG”, ocijenjeno je nakon sjednice Savjeta CBCG.
Skupština je ljetos odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je SNP predlagao da se ograniče kamate, jer je CBCG informi sala da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra. Iz CBCG je tada najavljeno da će uraditi analizu koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate, proq’enjujući da pojedine kamatne stope ulaze u zonu zelenaških. Pošto banke nijesu poštovale preporuku CBCG, viceguvemer CBCG Velibor Milosevic zvanično je najavio da će oni uvesti privremene prinudne mjere kojima će ograničiti kamatne stope kada urade analizu na koji način da to urade. Iz CBCG, na čijem čelu je Milojica Dakić, su tada saopštili da idu ka tome jer su kamate na kredite i dalje prijetnja finansijskoj stabilnosti države.
Vladi godinama uzalud predlažu da inicira limiti ranje kamata koje za kredite građanima prosječno iznose 15,9 odsto, za privredu preko 12, a kod MFI su od 27 do 29 odsto u prosjeku.
Savjet je usvojio izmjenu odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope da bi se uskladila sa Zakonom o potrošačkim kreditima.
Prihod Centralne 12 miliona
CBCG je planirala u 2015. prihode od 12,2 miliona eura, a rashode od 11,9 miliona uz nastavak spro vođenja mjera interne ekonomije. Finansijski plan, koji je Savjet usvojio, pripremljen je na osnovu projekcije ostvarivanja prihoda i izvršavanja rashoda u narednoj godini i izvršenja finansijskog plana za devet mjeseci ove godine. Savjet je odlučio i da se bankama omogući da u narednoj godini mogu do 35 odsto obavezne rezerve izdvojiti i držati u obliku državnih zapisa koje je emitovala Crna Gora.
