Venecuelanski zakonodavac Jose Guerra u utorak je na Twitteru objavio pravu bombu: u ruski Boeing 777 koji je dan ranije sletio u Caracas ukrcano je 20 tona zlata iz trezora centralne banke.

Tvrdnja je izazvala talas špekulacije i ogorčenja na društvenim mrežama. Na pitanje odakle mu ova informacija, Guerra nije pružio nikakav dokaz.

Je li ovo samo još jedan čudan komentar koji pokušava da skrene pažnju na stanje u Venezueli pogođenoj krizom? Vjerovatno ne. Kao prvo, Guerra je bivši ekonomista centralne banke koji je sigurno ostao u kontaktu s bivšim kolegama.

S druge strane, osoba s direktnim saznanjima o ovoj temi rekla je za Bloomberg News da je 20 tona zlata izdvojeno u centralnoj banci za utovar. Nije pružio dodatne informacije o planovima za te poluge. U vrijednosti od nekih 840 miliona dolara, zlato predstavlja oko 20 posto udjela u metalu u Venezueli.

Budući da predsjednik Nicolas Maduro gubi kontrolu nad već oskudnim finansijskim sredstvima i rezervama u zemlji zahvaljujući američkim sankcijama, već se danima spekuliše ko bi mogao “zarobiti” 200 tona zlatnih rezervi u zemlji i inostranstvu. Venezuela duguje milijarde svojim pokroviteljima Rusiji i Kini, kao i vlasnicima obveznica, a takođe im je potrebna čvrsta valuta za kupovinu hrane za svoje izgladnjele ljude.

U pitanju je zemlja čije se rezerve nafte opisuju kao najveće na svijetu. Ipak, tokom dvadeset godina socijalističke vladavine, najprije pod Hugom Chavezom , a onda Madurom, naftna industrija zemlje dotakla je dno. Venezuela na svjetskom tržištu nafte danas ne igra gotovo nikakvu ulogu.

Ukoliko se nafta u slučaju smjene vlasti opet bude eksploatisala efikasnije, i ukoliko se prognani zapadni, pogotovo američki, koncerni vrate u tržišnu utakmicu, to bi moglo potaknuti izvoz nafte. Buduće ugovori bi se sklapali na temelju novonastale situacije – a to bi moglo pojeftiniti naftu na svjetskom tržištu. A to bi bio pravi horor za Moskvu.