Akt o digitalnim tržištima, koji bi trebalo da obuzda dominantnu ulogu velikih internet platformi, danas stupa na snagu a počeće da se primjenjuje od početka maja naredne godine.
Savjet EU i Evropski parlament postigli su u martu ove godine dogovor o dva dokumenta – Aktu o digitalnim tržištima i Aktu o digitalnim uslugama, dvije važne uredbe kojima EU želi da nametne stroža pravila i veću odgovornost onim digitalnim platformama za koje tvrdi da su postale privatni regulatori. Sprovođenje Akta o digitalnim tržištima počinje za šest mjeseci.
Kontrolor pristupa digitalnom tržištu
Ključni pojam u Aktu je kontrolor pristupa digitalnom tržištu. Nakon što se počne s primjenom Akta u maju sljedeće godine, potencijalni nadzornici pristupa koji dostignu ograničenja utvrđena Aktom o digitalnim tržištima moraju da obavijeste Komisiju o osnovnim uslugama platforme u roku od dva mjeseca, do 3. jula 2023. Komisija zatim ima 45 radnih dana da procijeni je li prijavljeni dostigao te pragove i da utvrdi mu status kontrolora pristupa, najkasnije do 6. septembra sljedeće godine.
Nakon što taj status bude utvrđen, nadzornici pristupa imaće šest mjeseci da ispune zahtjeve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. marta 2024.
Ko će dobiti status kontrolora pristupa?
Aktom su definisani kriterijumi na osnovu kojih će se određivati koje internet platforme treba da dobiju status kontrolora pristupa. Riječ je o digitalnim platformama koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a ovakav položaj može da im omogući neku vrstu zakonodavne uloge, to jest da sami određuju pravila, zbog čega nastaju i uska grla u digitalnoj ekonomiji.
Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će oni morati da poštuju, te ponašanje koje će im biti zabranjeno.
Nadzornici pristupa u digitalnim svijetu predstavljaju ono što su u stvarnom svijetu putevi, mostovi, aerodromi. Status kontrolora pristupa dobiće kompanije koje upravljaju jednom ili više tzv. osnovnih usluga platforme navedenih u Aktu o digitalnim tržištima.
Različite usluge
Riječ je o uslugama internet posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internet pretrage, usluge društvenih mreža, određene usluge slanja poruka, usluge platformi za razmjenu videa, virtuelni pomoćnici, internet preglednici, usluge u “oblaku”, operativni sistemi, internet platforme za trgovinu i usluge oglašavanja. To se uglavnom odnosi na američke tehnološke divove kao što su Apple, Amazon, Google, Facebook i Microsoft, koji su zbog svoga položaja na tržištu praktično neizbježni.
Firme će dobiti status nadzornika pristupa ako imaju znatan uticaj na unutarašnje tržište, što znači ako ostvaruje godišnji prihod na nivou EU jednak ili veći od 7,5 milijardi eura za svaku od posljednje tri finansijske godine ili ako je njegova prosječna tržišna kapitalizacija ili jednakovrijedna fer tržišna vrijednost iznosila najmanje 75 milijardi eura u posljednjoj finansijskoj godini, te ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje tri države članice.
Potom, dobiće status nadzornika pristupa ako pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna tačka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, odnosno ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u posljednjoj finansijskoj godini ima svagog mjeseca najmanje 45 miliona aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovno sjedište ili se nalaze u EU te najmanje 10.000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju sjedište u EU.
Popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi
U Aktu o digitalnim tržištima utvrđene su dopuštene i zabranjene poslovne prakse koje će nadzornici pristupa morati da primjenjuju u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.
Prema uredbi, kontrolori pristupa neće, između ostalog, smjeti da povoljnije rangiraju vlastite od sličnih proizvoda i usluga koje na njihovim platformama nude treće strane, zatim da sprječavaju korisnike da izbrišu fabrički instalirani softver ili aplikaciju, niti da prate krajnje korisnike izvan osnovne usluge platforme u svrhu ciljanog oglašavanja – ako nije data puna saglasnost. Ako kontrolor pristupa primjenjuje prakse kao što su davanje prednosti vlastitim uslugama ili sprečavanje poslovnih korisnika njegovih usluga da dođu do potrošača, to može spriječiti tržišnu utakmicu, što dovodi do manje inovacija, nižeg kvaliteta i viših cijena.
Komisija će biti jedina zadužena za sprovođenje pravila
Kada nadzornik pristupa sprovodi nepoštene prakse, kao što su nametanje nepravednih uslova za pristup vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanje instaliranja aplikacija iz drugih izvora, potrošači će vjerovatno morati da plate više, odnosno biće lišeni onih pogodnosti koje bi imali od alternativnih usluga. Akt o digitalnim tržištima sprovodiće se s pomoću nadzorne strukture u okviru koje će Komisija biti jedina zadužena za pravila, u tijesnoj saradnji s tijelima u državama članicama EU-a.
Komisija će moći da izriče penale i novčane kazne u iznosu od najviše 10 odsto globalnog prihoda poduzeća, a do 20 odsto u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sistematskog kršenja pravila, Komisija će moći da odredi mjere obvezne promjene ponašanja ili strukturnog prilagođavanja, potrebne za učinkovito pridržavanje obaveza, uključujući zabranu daljih preuzimanja.
Izvor: Hina
