U Skupštini postoji većina koja bi podržala smanjenje akciza na goriva, jer su poslije novih poskupljenja maloprodajne cijene naftnih derivata dostigle rekordni nivo iz 2019. godine, pokazuje anketa “Vijesti”.
Za smanjenje akciza izjasnile su se Demokrate, SNP, URA, iz DF-a nijesu odgovorili na pitanje, ali su ranije podržavali tu ideju. Moglo bi se čekivati da bi za ovakav predlog glasala i većina sadašnje opozicije, koja je to i uradila na proljećnom zasjedanju kada je SDP to predlagao. Takva nova inicijativa od vladajućih stranaka lako bi mogla proći, naročito jer u proceduri već postoji vladin Predlog o izmjeni zakona o akcizama za cigarete i alkohol, pa bi trebalo dodati novi amandman.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja nisu odgovorili – da li bi bilo moguće smanjenje akciza na naftne derivate. Bivša Vlada je 2017. povećala akcize na gorivo za devet centi, i od tada su maloprodajne cijene među većima u regionu, ali i od nekoliko država u Evropi.
Iz SNP-a su kazali da poskupljenje goriva nije dobro, jer utiče na životni standard građana i njihovo svakodnevno funkcionisanje.
”O smanjenju akciza na gorivo se već duže vremena govori. Očekujemo da se Vlada pozabavi ovim problemom, a SNP će u tom slučaju, pružiti podršku smanjenju akciza na gorivo, jer smatramo da građani i privreda više ne mogu izdržati nove namete”, rekli su u ovoj partiji.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović je kazao da aktuelne cijene goriva, za čiji rast su zaslužna kretanja na svjetskim berzama nafte, nesumnjivo imaju negativan uticaj na stanovništvo i privredu i da je potrebno da država smanji akcize na gorivo.
”Sve je to posljedica poremećenih kretanja na globalnom tržištu nastalih kao posljedica kovid krize. Godinama smo ukazivali na to da je Crnoj Gori neophodan sveobuhvatan privredni zaokret, kako bi smanjila svoju izloženost uticajima koje ne može kontrolisati. Tadašnji donosioci odluka su morali biti svjesni da ovoliki nivo uvozne zavisnosti naše privrede ne može domaću ekonomiju povesti na put stabilizacije i daljeg razvitka. Nagli skokovi cijena goriva uvijek sa sobom nose multiplikativne negativne efekte na građane i privredu. Ako se zadržimo samo na očekivanom rastu troškova transporta, onda je rast potrošačkih cijena očekivan. To svakako nameće potrebu da država istupi sa konkretnim modelom zaštite i životnog standarda i privrede, a smanjenje akciza na gorivo može biti jedan od najbržih i najučinkovitijih modela”, ocijenio je Šaranović.
Iz pokreta URA su kazali da posljednje poskupljenje svih vrsta goriva nepovoljno utiče na životni standard građana i privrede zbog čega Vlada treba da preispita mogućnost smanjenja akciza kako bi se ublažilo svako poskupljenje goriva na svjetskoj berzi.
U ovoj partiji kažu da su svjesni da je riječ o globalnom problemu na koji Vlada ne može da utiče, ali da globalno poskupljenje skoro svih sirovina i kanala distribucije ukazuje da se mora povesti računa o mogućnosti korišćenja sopstvenih sirovina i proizvoda koji bi bili alternativa stranim.
MKI još u martu tražilo od Spajića da smanji akcize na gorivo
Ministarstvo kapitalnih investisticija, kao resor nadležan za regulaciju tržišta naftnih derivata, je još 2. marta ove godine poslao dopis ministarstvu finansija u kojem upozoravaju da se u narednom periodu može očekivati rast cijena goriva na međunarodnim berzama i predlažu zajednički sastanak kako bi se analizirao iznos akciza na gorivo i pronašao način za njihovo smanjenje.
Maloprodajne cijene goriva su u međuvremenu dostigle rekordni nivo iz 2019. godine. Prema informacijama “Vijesti” na ovaj dopis iz Ministarstva finansija nije ni odgovoreno niti je u ovih proteklih šest mjeseci održan sastanak na kojem bi se analizirali iznosi akciza.
“Рoštovani ministre, konstantan rast cijena nafte na globalnom tržištu, od pоčetka kalendarske godine, u vrlo kratkom roku se odrazio na drastičan rast cijena naftnih derivata u Crnoj Gori.
Respektabilne prognoze i očekivanja ukazuju da ćе se, uprkos padu cjena sirove nafte, tokom posljednja dva dana, blagi trend rasta cijena i u narednom periodu nastaviti. Zbog toga predlažemo da razmotrite mogućnost snižavanja dažbina u dijelu akcize, sve u skladu sa EU direktivama.
Dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU jе 330 eura na 1000 litara (33 centa po litru), a kod nas je 440 eura (44 centa po litru). Za benzine je u EU dozvoljeni minimum akcize 359 eura na 1000 litara (35,9 centi po litru), a u Crnoj Gori 549 eura (54,9 centi po litru).
Sugerišemo, takođe, organizaciju zajedničkog sastanka na kojem bi razmijenli mišljenja пa ovu termu, a sve u cilju blagovremene reakcije i izbjegavanja jаčeg cjenovnog udara na životni standard građanа, ratara koji jos nijesu posijali njive i konkurentnost crnogorske privrede”, navedeno je u dopisu Ministarstva kapitalnih investicija ministru finansija Milojku Spajiću 2. marta ove godine.
Izvor: Vijesti.me
