Bez obzira na to što je Rusija nuklearna sila, na ekonomskom planu ne stoji baš najbolje. Prošle godine BDP Rusije iznosio je oko 1,6 biliona dolara, što je manje od BDP-a Texasa. Ova država ne može se pohvaliti niti porastom blagostanja jer je prošlogodišnji BDP, prilagođen za inflaciju, bio znatno manji nego 2013. godine.
Prema svemu sudeći, Rusija bi trebala da bude bogata prvenstveno zbog svojih prirodnih resursa nafte i gasa, zatim uglja, žitarica, morskih dobara i ogromnih zaliha minerala. Osim toga, između 1993. i 2015. godine Rusija je izvezla oko 10 posto više dobara no što je uvezla, prenosi Quartz.
Međutim, većina bogatstva ne ostaje u Rusiji. Prema proračunima ekonomista 2015. godine službena neto inostrana aktiva države, što se odnosi na vrijednost imovine koju zemlja posjeduje u inostranstvu, umanjena za vrijednost domaće imovine u vlasništvu stranaca, iznosila je tek 26 posto nacionalnog dohotka.
Udio nakupljenih viškova, vrijednosti veće od 200 posto ruskog nacionalnog dohotka jednostavno je nestao.
Ekonomisti smatraju da velik dio tog novca odlazi iz zemlje offshore transakcijama, što je između ostalog uzrokovala i ubrzana privatizacija koja je uslijedila nakon pada Sovjetskog Saveza. Tokom privatizacionog procesa velik dio državne imovine prodan je po niskoj cijeni čime je nekadašnje vlasništvo države došlo u ruke tek par privatnih osoba.
Nejednakost u Rusiji nije samo post-sovjetski problem, ekonomisti ističu da je nivo nejednakosti tamo daleko veći nego u mnogim bivšim komunističkim zemljama istočne Evrope.
Putin, koji je na čelu države od 2000. godine, velikim dijelom je odgovoran jer je većina bogatstva koncentrisana u rukama nekolicine oligarha. Ruski oligarsi često se povezuju s uplitanjem u izbore u drugim državama, pogotovo u SAD-u. Oligarsi su jedini profitirali od Putinove vladavine. To se ne odnosi samo na distribuciju bogatstva, već i međunarodne sankcije koje je Putin izazvao, zaključuje Quartz.
