Kako bi odgovorili na smanjen dotok prirodnog plina od početka ruske agresije na Ukrajinu, članice Evropske unije postavile su cilj da smanje potrošnju gasa za 15 odsto od augusta 2022. do marta 2023. godine – u poređenju s petogodišnjim prosjekom.
Koristeći Eurostatove podatke o potrošnji, uporedili smo prosječnu potrošnju gasa za za četiri mjeseca – od augusta do novembra 2022. godine s prosjekom za isti period prethodnih pet godina (2017-21).
Podaci pokazuju da je u prosjeku potrošnja gasa pala za više od 20 odsto, ali i da su među članicama jako velike razlike u stepenu smanjene potrošnje.
Kod najvećeg broja članica EU-a potrošnja prirodnog gasa pala je za više od 15 odsto.
U nekim državama potrošnja je pala za više od 40 odsto, a to su: Finska (54,3 odsto), Letonija (43,2), Litvanija (41,5) i Švedska (40,4).
No, u dvije članice Unije porasla je potrošnja prirodnog gasa – na Malti (7,1 odsto) i u Slovačkoj (2,6 odsto).
Srbija jedina u regionu povećala potrošnju
U računicu su uključene i države u Eurostatovoj bazi koje nisu članice Unije.
Te brojke otkrivaju da je Moldavija smanjila potrošnju gasa za gotovo 60 odsto, Albanija za 35,4, Turska za 17,8, dok je Gruzija značajno povećala potrošnju – za 15,4 odsto.
Izdvoje li se dostupne brojke za zemlje regiona, Sjeverna Makedonija najviše je smanjila potrošnju: od augusta do novembra lani potrošila je 26 odsto manje prirodnog gasa nego u istim mjesecima od 2017. do 2021. godine. Hrvatska je, takođe, preskočila predviđenih 15 odsto i trošila 22,9 odsto manje gasa u posmatranim mjesecima. Slovenija je smanjila potrošnju za 14,8 odsto, dok je Srbija jedina u regionu – ne uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, za koje Eurostat nema podataka – koja je povećala potrošnju prirodnog gasa, i to za tri odsto.
Al Jazeera
