Ustavni sud ukinuo je Zakon o ličnom stečaju potrošača, koji je prezaduženim građanima omogućavao da kroz stečajni postupak u određenom roku vrate dugove bankama, lizing kućama, komunalnim preduzećima i elektroenergetskim kompanijama.
Inicijativa
Ovo zakonsko rješenje Skupština je usvojila krajem jula 2015. godine na predlog poslanika Liberalne partije Andrije Popovića, a odluku o njegovom ukidanju Ustavni sud je donio 24. februara, na sjednici kojom je predsjedavao predsjednik ove sudske instance Dragoljub Drašković. Odluka
će stupiti na snagu po objavljivanju u Službenom listu.
Inicijativu za ispitivanje ustavnosti Zakona o ličnom stečaju potrošača ranije su Vladi podnijeli advokati Vladimir Cejović i Predrag Mugoša, tvrdeći da se njime ograničavaju prava neometanog uživanja imovinom. Oni su tada ukazali i na suprotnost rješenja ovog zakona sa drugim aktima, kao i na njegovu neprimjenjivost.
Sporno je bilo i to što prilikom donošenja Zakona o ličnom stečaju potrošača nije konsultovana struka, u prvom redu Privredni sud, niti organizovana javna rasprava, a o njemu se nije izjasnilo ni Ministarstvo pravde. To je bio i jedan od razloga zbog čega je krajem 2015. njegova primjena odložena za 1. januar ove godine, ali on ni tada nije primijenjen u praksi.
Odredbe
Zakon je predviđao pokretanje ličnog bankrota u slučaju kada građanin iz opravdanih razloga više od šest mjeseci ne može da izmiri obaveze, koje prelaze sedmostruki iznos njegove plate ili neke druge nadoknade. Po pokretanju stečaja, dužnik bi dobio stečajnog upravnika koji bi raspolagao svim njegovim prihodima i imovinom i ostavio mu samo novac za preživljavanje i kuću u kojoj živi.
Stečajni upravnik je imao pravo na novčanu nadoknadu za rad i na nadoknadu stvarnih troškova, koje bi mu u slučaju nedostatka u stečajnoj masi bile isplaćivane iz Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka.
