Građanski pokret URA će sjutra predložiti povećanje poreza za kompanije koje izvlače novac ka off-shore destinacijama, jer želimo da favorizujemo kompanije koje imaju svoje “ime i prezime“, iza kojih stoje realni ljudi sa mjerljivim rezultatima rada, a ne kompanije kojima Crna Gora služi samo kao destinacija za pranje novca, kazao je na današnjoj konferenciji za medije potpredsjednik pokreta URA Miloš Konatar.
On je kazao da će, zbog toga, poslanici tog pokreta sjutra predložiti “PrIJedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica“.
“Cilj predloženih izmjena jesu veći prihodi od naplate poreza i rješavanje problema poreske evazije usled korišćenja fiskalnih jurisdikcija off-shore destinacija sa nepostojećim ili jako malim oporezivanjem. Predložene izmjene predviđaju uvođenje liste destinacija sa preferencijalnim poreskim sistemima, po kojoj bi se primjenjivala veća stopa poreza po odbitku u iznosu od 18%. Ovakvo ili slično rješenje postoji u skoro svim razvijenim državama, dok u našem okruženju isti slučaj imamo sa Srbijom i Hrvatskom“, kazao je Konatar.
Konatar je kazao da je namjera ovog predloga “da se veća stopa poreza po odbitku obračunava i plaća u Crnoj Gori, a ona bi se primjenjivala na prihode isplaćene nerezidentnim pravnim licima (sa liste jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemima) po osnovu: kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta, revizorskih usluga, kao i ostalih usluga, bez obzira na mjesto njihovog pružanja ili korišćenja, odnosno mjesto gdje će biti pružene ili korišćene“.
“Prihodi isplaćeni po osnovu dividendi i udjela u dobiti oporezovali po postojećoj stopi poreza po odbitku, odnosno DEVET ODSTO. Tako da ovim izmjenama ne bi bio ugrožen priliv direktnih stranih investicija (DSI) sa off-shore destinacija, jer bi poreska stopa za isplatu prihoda od dividendi i udjela u dobiti ostala ista. Usvajanjem ovih izmjena ublažava se erozija crnogorske poreske osnovice, jer je do sada bilo lako neoporezivi prihod izvući u vidu npr. konsalting usluge u neku drugu fiskalnu jurisdikciju. Ova mogućnost zloupotrebe se povećava ukoliko se u igru uključe povezana privredna društva koja se nalaze u nekoj jurisdikciji sa privilegovanim poreskim režimom (poreski rajevi i off shore centri). Pod povezanim licima se podrazumijevaju privredna društva koja su ili povezana kapitalom, zajedničkim vlasnicima, ili zajedničkim upravljanjem“, kazao je Konatar.
On je ukazao da se ogromna većina razvijenih država suočava sa problemom poreske evazije upravo putem korišćenja pomenutih fiskalnih jurisdikcija sa nepostojećim ili jako malim oporezivanjem, kao i da je „pored niza drugih poreskih mehanizama, uobičajeno postojanje tzv. crnih lista koje čine jurisdikcije prema kojima se predviđaju posebne – strožije poreske mjere u vidu primjene više stope poreza po odbitku“.
