Upravni sud donio je krajem decembra presudu kojom je odbacio tužbu kompanije “Solana Bajo Sekulić” kojom je tražila poništaj mišljenje Vlade o upisu njene imovine kao državne.
U obrazloženju presude navedeno je da je ova tužba nedozvoljena, jer je predata na mišljenje Vlade, a prema ocjeni Suda mišljenje nije upravni akt, jer se njima ne odlučuje o bilo kakvom pravnom interesu tužioca.
Vlada je ovo mišljenje donijela na osnovu odluke Savjeta za privatizaciju da u postupku privatizacije društva Solana “Bajo Sekulić” AD Ulcinj nije plaćena tržišna naknada za nepokretnosti iz LN 182 KO Ulcinjsko polje.
Zbog toga što ovo mišljenje nije upravni akt, akcionari smatraju da država nema osnov da na sebe upiše zemljište Solane.
”Finansijska sredstva naplaćena od prometa akcija AD Solana Bajo Sekulić, kako prilikom masovne vaučerske privatizacije, tako i putem kasnijih emisija i prometa na tržištu, ne daju osnova da je u pitanju tržišna vrijednost koja obuhvata i zemljište iz LN 182 KO Ulcinjsko polje”, stoji u obrazloženju odluke Savjeta za privatizaciju.
”Vijesti su ranije objavile da je Vlada pokrenula proceduru za upis u državnu svojinu i administrativnog područja Solane Bajo Sekulić na osnovu korigovanog mišljenja Savjeta za privatizaciju od 14. oktobra da za cijelu imovinu nekadašnje fabrike soli nije plaćena tržišna naknada.
Vrijednost ovog preduzeća je pred privatizaciju 2000. godine procijenjena na 53 miliona eura. Sada je sporno da li je u tu vrijednost računato i 14,5 miliona kvadrata zemljišta, čiji je Solana bila korisnik, ili samo industrijski objekti, zemljište pod njima, mašine, oprema i zalihe. Naknadno je ova knjigovodstvena vrijednost smanjena na 22 miliona eura.
Dio akcija Solane podijeljen je kroz postupak masovne vaučerske privatizacije, u kojoj je Eurofond dobio najviše akcija, a naknadno je kroz dokapitalizacije i kupovine postao vlasnik oko 72 odsto kapitala. Međutim, i pored formalnih višemilionskih dokapitalizacija nije bilo skoro nikakvog ulaganja u proizvodnju. Kompanija je ubrzo završila u stečaju, a većina imovine je rasprodata za podmirenje troškova stečajne mase ili je uništena zbog nebrige i uticaja vremena. Solana je 2013. prestala sa proizvodnom soli. Eurofond je pokušao da dio prostora solane iskoristi za izgradnju apartmana i turističkih sadržaja, ali nije uspio da progura izmjene prostornih planova u Skupštini jer su protiv bili opozicija, SDP i dio manjina.
Dijelom površine Solane, koja je zaštićeno močvarno područje, od 2016. godine upravljaju Nacionalni parkovi koji brinu o održavanju pumpi, bazena i staništa za ptice.
Već godinama nije jasno ko je sada vlasnik spornih 72 odsto akcija koje su se ranije vodile na Eurofond. Na berzi se one sada vode na kastodi račun NLB banke, međutim ova banka je prestala da se bavi kastodi poslovima prije dvije godine. Prema izvještaju Komisije za tržište kapitala ove akcije su založene za kredit od Alpinum banke iz Lihtenštajna.
Akcionari: Država može postati vlasnik samo ako kupi akcije
Grupa akcionara Solane smatra da ta kompanija i njeno zemljište nije vraćeno državi i da se to neće ni desiti dok se ne isplate povjerioci i akcionari.
“Zemljište Solane nije i ne može biti vraćeno državi jer državno nije nikad ni bilo. Nakon mišljenja savjeta za privatizaciju da nije plaćena tržišna naknada, a koje po članu 419 i 420 zakona o imovinsko-pravnim odnosima jasno definiše isključivo obim prava, Vlada je ipak protivzakonito naredila upravi za katastar i državnu svojinu da promijeni nosioca. Uprava za katastar donosi takvu odluku ali ipak još uvijek ne upisuje zemljište Solane na državu jer Ministarstvo finansija rasteže odluku po žalbi jer zna o kakvim pokušajima malverzacije se radi. Sa tim potezom osim obmane javnosti i rizik nanošenja višemilionske štete prouzrokuje se blokada razvoja pomenute lokacije. I pored naših upozorenja na pravne konsekvence i eventualnu štetu, a u želji za populizmom, i dalje se obmanjuju građani kako je Solana vraćena državi”, naveli su u saopštenju.
Oni smatraju da se iz dvije presude Upravnog suda potvrđuju njihove tvrdnje da se obim prava može mijenjati ali ne i nosilac – vlasnik bez plaćanja naknade.
”U svakom slučaju mi kao akcionari nadamo se skorom razrješenju, pa makar i državni zaštitnici upisali državu kao vlasnika kako bismo mogli odmah krenuti u proceduru naknade štete za izdavanje akcija bez pokrića ili pak da postupe po zakonu i oslobode zemljište od sporova koje ćemo prodati investitorima iz Srbije ili Turske koji su već iskazali interesovanje i napravili projekat”, naveli su akcionari.
Izvor: Vijesti.me
