Koja je uloga lidera u velikoj organizaciji i koji pristup daje najbolje rezultate u brzoj evoluciji industrije? Na ovo pitanje pokušali su da odgovore učesnici drugog panela INFINTECH konferencije pod nazivom “Governance, people or culture – who eats who for breakfast?” (Upravljanje, ljudi ili kultura – ko koga jede za doručak?)
Na panelu je bilo dosta riječi o novim tehnologijama, prevenstveno vještačkoj inteligenciji koja je, složili su se učesnici, tu da ostane. Fokus panela bio je na usvajanju promjena i novih tehnologija u kompanijama, u ovom slučaju bankama.
Kako je kazao Vladimir Bošković, član izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, osvrćući se na pitanje iz naslova panela, “Upravljanje, ljudi ili kultura – ko koga jede za doručak?”, onog trenutka kada u bilo kojoj organizaciji krenemo da pričamo šta je važnije, dolazimo do situacije da idemo u neuspjeh.
“Razlog je prosto što i mi evoluiramo svi, i uopšte menadžeri i generalno cjelokopno upravljanje, kada smo kulturu stavili na taj pijedestal, jer se nekako ranije mnogo manje pričalo o tome, zato što su top menadžeri, uglavnom više zbog neke mogućnosti racionalizacije, logiciranja i upravljanja nekom širom slikom, bavili se strategijom, a ostaljali su mid menadžmentu da se bave kulturom kao možda više agilnim, koji imaju možda više empatije, fleksibilnosti, da oni to nekako sprovedu s ljudima”, kazao je Bošković
Na pitanje kako AI, koji predstavlja revuluciju u svim segmentima, utiče na poslovanje banaka i na koji način se može implementirati u bankarske procese, Una Sikumić izvršna direktorica ALTA Banke kazala je da su dva glavna b itna momenta digitalna transformacija i ESG standardni.
“Da li je vještačka inteligencija uzela učesća u definisanju procesa, korisničkog iskustva, da li to vodi do veće lojalnosti klijenata i korisnika kroz anticipiranje njihovih potreba, odgovor je – da”, kaza je Sikimić.
Ona je ukazala da se to odražava i u činjenici da repetitivni procesi koji su se nekada obavljali od strane pojedinačnih zaposlenih sada prenose na digitalne platforme, a s druge strane, uspjeh organizacija će upravo zavisiti od podrške zaposlenima u procesu digitalne inkluzije.
“To podrazumijeva podršku za sticanje novih znanja i u tom kontekstu će se profilisati ne samo novi zaposleni već će uspjeh organizacije zavisiti od toga kako zaposlene postjeći da budu znatiženi jer je to nešto što je novi standard i neopohodnost. Dakle da tu tranziciju zapravo puno lakše i podnesu i što je efekasniji”, kazala je Sikimić.
Belkisa Zoronjić, članica odbora direktora Zapad Banke, smatra je je malo vjerovatno da će AI zamijeniti ljude ali da itekako može biti koristi i definitivno će se iću tom pravcu
“Na primjer skoringi, analize podataka, sve je to nešto što se može zamijeniti pomoću AI alata i to je nešto što mislim da neki od nas već rade, možda ne na crngorskom tržištu toliko, ali u regionu. Ali što se tiče ljudstva ljudi moraju da isprate te promjene”, zaključila je Zoronjić.
Ona se nadovezala na pitanje iz naslova panela konstatujući da strategije mogu relativno brzo da se mijenjaju.
“Odluka da se promijeni strategija, da se ide u nekom pravcu, to je nešto što jedan vlasnik ili management može u relativno kratkom roku pomoći nekog brainstorminga, analize podataka, da donese takvu odluku. Međutim, kulturu i to prihvatanje organizacije svih tih promjena i upravo primjene i korišćenja vještačke inteligencije je nešto za šta je potrebno mnogo više vremena i zbog toga je bitno uskladiti sve te procese i promjene da one ne bi bile nasilne i da bi stvarno imale efekta”, kazala je Zoronjić.
