Nezavisni revizor Crowe MNE dao je firmi Uniprom, koja gazduje Kombinatom aluminijuma, mišljenje sa rezervom na finansijske iskaze za 2020. godinu jer su, prema njihovom mišljenju, stavku nekretnine, postrojenja i zemljište precijenili za milion eura, dok su za isti iznos potcijenili gubitak u prošloj godini koji je iznosio 2,7 miliona eura. Osnivač i vlasnik Uniproma je Veselin Pejović.
– Nekretnine, postrojenja i oprema uključuju stavke zemljišta na investicijama u toku u iznosu od milion eura, za koje postoje indikacije za obezvređenje na datum izvještavanja. Uniprom ne koristi ovo zemljište i nema pravo svojine u katastru. Na osnovu navedenog smatramo da su na dan 31. decembar 2020. godine nekretnine, postrojenja i oprema precijenjeni za milion eura, dok je gubitak za prošlu godinu potcijenjen za isti iznos – piše u izvještaju revizora.
Revizor je skrenuo pažnju na dokaze koje je Uniprom pripremio u skladu sa načelom stalnosti poslovanja koje podrazumijeva da će društvo nastaviti da posluje u doglednoj budućnosti.
– Društvo je u 2020. godini ostvarilo gubitak od 2,7 miliona eura, dok neto kapital društva na 31. decembar 2020. godine iznosi 4,1 milion eura. Takođe na kraju prošle godine kratkoročne obaveze društva veće su od njegove obrtne imovine za 11,7 miliona eura. Ova pitanja ukazuju na postojanje materijalno značajnih neizvjesnosti koje mogu da izazovu sumnju u sposobnost društva da nastavi da posluje u skladu sa konceptom nastavka poslovanja – naveo je revizor.
Za otklanjanje navedenih neizvjesnosti pri primjeni načela stalnosti poslovanja, rukovodstvo je uzelo u obzir da je Uniprom u svojim planovima predvidio da će u 2021. godini imati bolje rezultate poslovanja s obzirom na znatan rast cijene aluminijuma krajem prošle i početkom ove godine i očekivanja da se taj trend nastavi. Uniprom, takođe, očekuje znatne prihode od dvije nove fabrike silumina i trupaca – bileta u koje je u prethodnom periodu uložio značajna sredstva, a prihode očekuje od drugog kvartala. Kapacitet fabrike silunima je 30.000 tona, a fabrike bileta 70.000 tona godišnje.
– U prilog navedenom govori i činjenica da je Uniprom za šest mjeseci ove godine ostvario profit od oko šest miliona eura i da je sve finansijske obaveze prema finansijskim institucija izmirivao u roku dospijeća. Takođe, društvo ima i snažnu podršku vlasnika koji ima i druge biznise, koji generišu velike prihode. Uzimajući u obzir navedeno, finansijski iskazi društva su pripremljeni u skladu sa načelom stalnosti poslovanja, koje podrazumijeva da će društvo nastaviti da posluje u doglednoj budućnosti. Naše pitanje nije modifikovano u pogledu ovog pitanja – kazao je revizor.
Uniprom gazduje KAP-om od polovine 2014. godine. Imovinu KAP-a su kupili za 28 miliona eura, ali je cijena kasnije umanjena za 2,3 miliona eura, jer je stečajna uprava prodavala Pejoviću imovinu koja nije bila u vlasništvu KAP-a.
Stalna imovina lani je iznosila 62,7 miliona, što je za skoro 19 miliona više nego na kraju 2019. godine.
Prihodi Uniproma lani su iznosili 68 miliona eura, što je za skoro milion manje nego u 2019. godini. Troškovi poslovanja prošle godine su iznosili 66,7 miliona, što je za preko tri miliona manje nego 2019. godine. Neto rezultat je na kraju bio negativan 2,7 miliona, za razliku od 2019. godine kada je minus bio skoro 8,5 miliona eura. Ukupan gubitak na kraju 2020. godine iznosio je 13,9 miliona eura.
Troškovi zarada lani su iznosili 5,2 miliona, dok su u 2019. godini bili 4,8 miliona.
Dugoročni krediti Uniproma iznose blizu 10 miliona, a dugoročne obaveze 45,8 miliona. Kratkoročne obaveze su iznosile 34,5 miliona eura.
Kratkoročna potraživanja Uniproma su 4,6 miliona, osnovni kapital 18 miliona, a kapital 4,1 milion.
Uniprom je stopostotni vlasnik firmi Uniprom KAP, Uniprom progres i Uniprom investment, a suvlasnik firmi Uniprom Bentonit i Uniprom vajt boksit.
Od marta do jula otpremninu uzelo 268 radnika
Na kraju prošle godine Uniprom je zapošljavao 90 radnika, dok je po ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji angažovao 464 radnika KAP-a u stečaju.
Taj broj će se u ovoj godini promijeniti, jer je od marta do jula 268 radnika KAP-a u stečaju tražilo od države otpremninu, a odmah nakon toga potpisalo ugovor sa nekom od firmi u okviru KAP-a. To su radnici uradili kako bi uzeli otpremninu i nastavili da rade na istom radnom mjestu, samo po ugovoru sa drugom firmom. Državu je to koštalo preko četiri miliona.
Masovni zahtjevi za otpremninama uslijedili su nakon što je Pejović u martu zaprijetio da će dati otkaz svim radnicima KAP-a pa će država morati da brine o njima.
Svi radnici koji su bili u KAP-u u vrijeme uvođenja stečaja imaju pravo na otpremninu sve dok se ne zaključi stečaj u KAP-u.
Izvor: Dan.co.me
