Najveća italijanska banka UniCredit objavila je da je u grupi banaka optuženih za kartel u trgovini državnim obveznicama zemalja eurozone u razdoblju od 2007. do 2012., u vrijeme finansijske krize u Evropi.
Italijanska banka objavila je tu informaciju sinoć na zahtjev italijanskog regulatora, više od dva mjeseca nakon što je Evropska komisija izvijestila da su neki trgovci u osam neimenovanih banaka razmjenjivali osjetljive informacije i koordinirali strategiju trgovanja obveznicama denominiranim u eurima.
Trgovci su se prema saopštenju EK iz januara navodno dogovarali uglavnom putem neformalnih kanala za komunikaciju na Internetu. Optužba ne podrazumijeva da je kršenje propisa o tržištu bilo uvriježena praksa u sektoru trgovine obveznicama zemalja eurozone, poručili su tada iz Brisela.
Neimenovani upućeni izvor kazao je danas da je u slučaju UniCredita istraga možda povezana s transakcijama niže rangiranog trgovca obveznicama koji je nekoliko mjeseci radio u UniCreditovoj njemačkoj podružnici. Trgovac nije imao pristup primarnom tržištu obveznica, tvrdi izvor, ne navodeći pojedinosti.
U sinoć objavljenom saopštenju italijanske banke navodi se da Brisel sumnja da su pojedine njihove podružnice prekršile propise koji zabranjuju kartelsko udruživanje. Dodaje se i da bi banka mogla dobiti novčanu kaznu.
Ta je mogućnost ipak jako mala, procjenjuju u banci.
Prema evropskim propisima, kompanije koje prekrše propise o ravnopravnom tržitu mogu biti kažnjene novčanom kaznom u visini do 10 posto globalnih prihoda.
Upitan da prokomentariše istragu, izvršni direktor UniCredita Jean Pierre Mustier novinarima je danas na marginama glavne skupštine dioničara u Milanu odgovorio: “Kada biste znali šta ja znam, poslužili biste se naslovom Shakespeareove komedije – ′puno buke ni oko čega′”.
Mustier nije želio da kaže hoće li banka rezervisati novac za pokrivanje eventualne kazne.
Iz banke su saopštili da “na temelju aktualnih informacija nije moguće pouzdano procijeniti iznos eventualne kazne”.
Analitičari američke banke Jefferies procjenjuju da bi mogla iznositi maksimalno oko dvije milijarde eura.
