Prevariti poslodavca koji vam nudi posao je moguće, bar u prvom krugu eliminacije. To je, između ostalog, pokazao i primjer lažnog finansijskog eksperta iz Norveške koji je bio zaposlen u nekoliko javnih preduzeća. Da li su komisije površne u provjeri podataka o kandidatu i da li su kandidati iskreni u svojim biografijama?
Imate diplomu i dobar prosjek. Ali za željeni posao, biografija vam je tanka. Jeste li spremni da je ulepšate?
“Rjeđe se dešava da izmisle firmu ili poziciju, ali dešava se da im je opis zaduženja bio daleko širi od onoga što su stvarno radili, odnosno predstavljaju da su radili na višim pozicijama od onoga što su stvarno radili na prethodnom radnom mjestu”, kaže Tatjana Vidaković iz “Infostuda”.
U zapadnoj Evropi, ali i regionu postoje elektronske baze podataka srednjih škola i fakulteta, pa je na uvid dostupna svaka diploma.
Navedeno radno iskustvo, poslodavci u privatnom sektoru, najčešće žele da provjere.
“I mi direktori zovemo kolege kod kojih su ti koji su aplicirali za to radno mjesto, mi provjeravamo gdje su prethodno radili, pozovemo te ljude i pitamo ih šta misle o svom bivšem zaposlenom. Danas kada imate nekoliko stotina fakulteta nije lako provjeriti i svaku diplomu i svakog čovjeka, tako da mislim da je to sada mnogo složenije”, kaže Toplica Spasojević, predsednik “ITM grupe” (Srbija).
Provjera stručnosti prije zapošljavanja obaveza je poslodavca, tvrde stručnjaci. Za pojedine nestručne ljude na visokim funkcijama nisu zaslužne samo biografije, već i zapošljavanje preko veze.
“U privatnoj kompaniji to je obaveza gazde privatnika, ako je on primio nekog ko će njemu da napravi probleme i donese finansijsku štetu, on će to osjetiti po svom džepu, opet u javnoj instituciji to će platiti svojim novcem svi građani tj. poreski obveznici”, kaže Dragoljub Rajić, konsultant.
Nedavno istraživanje u Njemačkoj pokazalo je da jedan nestručan zaposleni ugrožava rezultate sedam stručnih kolega u firmi.
eKapija
