Cijene nafte i globalne zalihe ovog energenta trpe promjene nakon subotnjeg napada na naftne objekte u Saudijskoj Arabiji, pišu svjetski mediji.
Subotnji napad eksplozivnim dronovima na najveće svjetsko naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji, koja proizvodi skoro desetinu svjetske sirove nafte, uticaće na cijene nafte, globalne zalihe i tržišta, ali i na promišljanja o novim energentima za što se zalažu zagovornici energetske efikasnosti i klimatske sigurnosti. Napadi na naftne objekte Saudijske Arabije u subotu su uništili više od pet odsto globalne isporuke nafte, te su već u ponedjeljak cijene porasle za čak 20 odsto.
Pompeo optužuje Iran
Globalne zalihe nafte vjerovatno će pretrpjeti “veliki potres” nakon subotnjeg napada eksplozivnih dronova na najveće svjetsko postrojenje za preradu nafte u Saudijskoj Arabiji, ocjenjuje Obzerver (The Observer), sestrinski nedjeljnik lista Gardijan (The Guardian).
Nakon napada veliki požari zahvatili su naftno polje Hurais i u svijetu najveće postrojenje za preradu nafte Abkaik. Odgovornost za napad preuzeli su Huti, pobunjenici u Jemenu kojima pomaže Iran. Rekli su da su uz “obavještajnu saradnju ljudi unutar Saudijske Arabije” lansirali 10 dronova i da, kako prenose lokalne propobunjeničke novinske agencije, namjeravaju proširiti operacije sve dok Saudijska Arabija ne obustavi agresiju i blokadu.
Iako su nafta i naftovod Saudijske Arabije do sada bili česta meta napada jemenskih pobunjenika, analitičari tvrde da je posljednji napad bio najveći a moguće i najuspješniji do sada, ukazuje Obzerver.
Abkaik, kojim upravlja državna firma Saudi Aramko, opisan je kao najvažniji svjetski centar za preradu nafte, u koji se šalje sirova nafta iz nekoliko najvećih naftnih polja u zemlji prije nego što se isporuči za izvoz.
Napad je smanjio proizvodnju za pet miliona barela dnevno – što je gotovo polovina proizvodnje saudijskog kraljevstva i pet odsto od globalne proizvodnje.
Istovremeno, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je saopštila da “pomno nadgleda situaciju” i da su, za sada, tržišta dobro snabdijevena.
Jedna od prvih reakcija stigla je od američkog državnog sekretara Majka Pompea (Mike Pompeo) koji je rekao da nema dokaza da su dronovi došli iz Jemena te je optužio Iran za pokretanje “neviđenog napada na svjetsku snabdjevenost energentima”, što je Iran negirao.
Najprofitabilnija svjetska kompanija
Američki državni sekretar nije najprije pružio nikakve konkretne dokaze koji bi potkrijepili njegove optužbe o subotnjim napadima, već je slijedio obrazac SAD koji okrivljuje Iran za nedavne napade na zalihe nafte u Zalivu, piše britanski javni servis BBC.
Prema pisanju američkih medija, navodi BBC, stručnjaci istražuju da li su napadi mogli biti izvedeni sa sjevera – od Irana ili njegovih šiitskih saveznika u Iraku.
Vašington post (Washington Post) piše kako američka vlada vjeruje da je oštećeno 15 zgrada u Abkaiku na zapadu i sjeverozapadu, a ne na južnoj strani koja je okrenuta prema Jemenu.
BBC ocjenjuje da saudijska kompanija Aramko nije samo najveći svjetski proizvođač nafte, već je i jedna od najprofitabilnijih svjetskih kompanija, te da kratak ili djelomični poremećaj može uticati na snabdjevenost naftom, s obzirom na njenu veličinu.
Uspjeh udara bespilotnih letjelica takođe pokazuje ranjivost Aramkove infrastrukture, dok se kompanija pokušava pokazati u najboljem svjetlu na svjetskom tržištu. Cijene nafte dosegle su svoj najviši nivo u četiri mjeseca nakon što su dva napada na objekte Saudijske Arabije u subotu izbacila više od pet odsto globalne opskrbe, navodi BBC.
Najgora svjetska humanitarna kriza
Stručnjaci su i ranije upozoravali Saudijsku Arabiju koliko je ranjiv njen glavni pogon za preradu nafte Abkaik te da bi uspješan napad mogao dovesti do višemjesečnog prekida većinske saudijske proizvodnje i gotovo cjelokupne rezervne proizvodnje, ističe agencija Asošijejtid pres (The Associated Press).
Procjene govore da bi Abkaik mogao prerađivati do sedam miliona barela sirove nafte dnevno. Za poređenje, Saudijska Arabija je u julu proizvela 9,65 miliona barela sirove nafte dnevno, navodi agencija.
U izvještaju objavljenom u subotu, Helima Kroft (Croft), globalna šefica robne strategije za Er-Bi-Si kepitl markets (RBC Capital Markets), napomenula je da, iako su zvaničnici Aramka nagovijestili da će se izvoz nastaviti u narednih nekoliko dana, “ništa ne sugerše kako će ovo biti jednokratan događaj i da će Huti odustati od daljih udara na saudijske lokacije. ”
Od početka rata u Jemenu 2015., pobunjenici Huti koriste bespilotne letjelice (koje su gotovo identične iranskim modelima) u borbi protiv koalicije koju vode Saudijci koji se zalažu za ponovno uspostavljanje međunarodno priznate jemenske vlade.
Prema podacima agencija koje prate sukob, u Jemenu je u protekle četiri godine ubijeno više od 90.000 ljudi – u ratu koji se opisuje kao najgora svjetska humanitarna kriza.
Cijene na najvišim nivoima
Subotnji napadi na saudijska ključna naftna postrojenja dolaze u vrijeme i kada Saudi Armako izlazi na berzu, nakon što je privukao ogroman interes svojom debitantskom međunarodnom prodajom obveznica u aprilu, naglašava američka televizija CNN.
Ako se poremećaji u Saudijskoj Arabiji produže, sankcionisane zalihe Irana su jedan od izvora potencijalne dodatne nafte – mada rijetko ko smatra da će Tramp popustiti u sankcijama prema Iranu, ukazuje američka televizija.
S druge strane, američki ministar energetike Rik Peri (Rick Perry) “spreman” je iskoristiti stratešku rezervu nafte u zemlji kako bi se stabilizirala tržišta nafte ako bude potrebno.
Hitna isporuka nafte u zemlji – niz skladišta i podzemnih pećina nastalih nakon naftnih kriza 1970-ih – sadrži 630 miliona barela sirove nafte, rekao je zvaničnik američkog Odjeljenja za energetiku.
Cijene nafte trguju se na njihovim najvišim nivoima od maja ističe CNN u drugom tekstu i dodaje kako je Tramp rekao da je odobrio upotrebu nafte iz hitnih rezervi zemlje. U nizu tvitova Tramp je rekao kako je naredio da se nafta iz Strateške rezerve nafte koristi “ako treba”. Kazao je da će koristiti dovoljno nafte “kako bi održao tržište dobro opskrbljenim”.
Ranjiva naftna infrastruktura kraljevstva
Dok globalni potrošači nafte drže hitne zalihe nafte u rezervi, a Saudijska Arabija možda može ublažiti dio gubitaka iz vlastitih zaliha nafte ili rezervnih proizvodnih kapaciteta, razmjere gubitaka nastalih subotnjim napadima mogu se odraziti na globalna tržišta, ocjenio je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Analitičari upozoravaju da bi veličina gubitka mogla izazvati nagli rast cijena nafte već u ovoj sedmici, što potencijalno širi strahove na širu ekonomiju.
Takođe, ističe Fajnenšl tajms, sigurnost kompanije Aramko, koja planira pokrenuti javnu ponudu izuzetno je važna za potencijalne investitore.
Iako Saudijska Arabija očekuje da će se proizvodnja nafte obnoviti u bliskoj budućnosti, veličina gubitka nastala nakon subotnjeg napada ipak će imati posljedica jer se pokazalo kako je naftna infrastruktura kraljevstva ranjiva na sve sofisticiranije napade pobunjenika Huta.
Fajnenšl tajms takođe navodi kako su cijene nafte pale krajem prošle sedmice nakon što je Džon Bolton (John), napustio svoju ulogu savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i kada je američki predsjednik Tramp najavio kako je voljan razgovarati s Iranom, koji želi da se sankcije ukinu.
Napad na budućnost nafte
Napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji je bez presedana i obećava velike poremećaje – postavlja scenu za novo razdoblje za svjetska tržišta nafte, ocijenio je Blumbergov (Bloomberg) kolumnista Liam Dening (Denning) ističući kako priliku dobijaju zagovornici energetske sigurnosti elektrifikacijom i energetskom efikasnošću.
Dening naglašava kako se i prije subotnjeg napada postavljalo pitanje hoće li nakon Boltonovog iznenadnog odlaska sanksionisane iranske bačve naći put do tržišta. No, čak je i ta nesigurnost nijansirana jer je teško zamisliti veliki pomak u američko-iranskim odnosima, bez obzira na Boltonov odlazak.
S druge strane, ako proizvodnja Saudijske Arabije bude poremećena tokom značajnog vremena – barem nekoliko sedmica – azijski kupci koji traže veće količine sirove nafte da bi nahranili svoje rafinerije imat će razlog da pokušaju uzeti više iranskih bačvi bez obzira. Kratkoročno, odsutvo saudijskih bačvica može predstavljati neobičnu priliku za druge proizvođače, ali zbivanja oko cijena vođena nasumičnim nasiljem nisu zamjena za snagu potražnje, ocjenjuje Blumbergov kolumnista.
Za zagovornike energetske (i klimatske) sigurnosti elektrifikacijom i energetskom efikasnošću, malo bi stvari moglo ojačati njihove argumente bolje od spektakla naftnog tržišta kada su neki dronovi bacili u haos jedan objekt za koji većina ljudi nikada nije čula, zaključio je Dening.
(RSE)
