Korisnici koji su kredite podigli u švajcarskim francima zauzeli su stav da neće ništa preduzimati do srijede kada očekuju sastanak guvernera Centralne banke Crne Gore Milojice Dakića sa predstavnicima Hypo Alpe Adria banke, koja je jedina odobravala ovu vrstu kredita.
“Očekujemo da ćemo biti pozvani do srijede, jer smo uputil izahtjev ministru finansija Radoju Žugiću i guverneru Milojici Dakiću za hitan sastanak”, kazao je Dnevnim novinama predstavnik građana koji su podigli kredite u francima Dragan Senić.
Valutni rizik
Uzimanje kredita u stranoj valuti uvijek predstavlja rizik po jednu od strana u slučaj promjene kursa, a sa naglim rastom kursa švajcarskog franka veliki broj dužnika širom Evrope našao se u veoma teškoj situaciji.
Svajcarske vlasti su pretprošle sedmice odlučile da odustanu od ograničavanja rasta franka, što je valutnim tržištima zadalo snažan udarac, nakon kojeg je ova valuta počela naglo da raste, a za samo nekoliko sati skok u odnosu na euro iznosio je 17 odsto.
Švaj carska narodna banka SNB neočekivano je odustala od vještačkog održavanja kursa nacionalne valute u odnosu na evropsku, što je dovelo do oštrog rasta franka.
Ovaj nenajavljeni tez uzdrmao je investitore širom svijeta, budući da je vrijednost eura u jednom trenutku kliznula sa 1,2 na čak 0,859 franaka. Nezvaničnim kanalima u zemljama regiona brzo su se proširili pozivi klijentima da mjesečne obveze plate u četvrtak po još uvijek važećem kursu od prethodnog dana, te da, ukoliko su u mogućnosti, vrate čak i dio glavnice. Nekoliko sati nakon saopštavanja ove informacije situacija se ipakstabilizovala, pa je odnos iznosio 1,02 franka za euro.
Ovo je posebno zabrinulo građane širom Centralne i Istočne Evrope zadužene u ovoj valuti, budući da je udio hipotekarnih kredita indeksiranih u švajcarskim francima veliki.
Aktivnost vlada
Oko rješavanja ovog problema zauzele su se brojne vlade ovih zemalja. Najbolji mehanizam odbrane napravila je Mađarska, koja je jedna od rijetkih zemalja čiji su građar ni masovno prij e desetak godina podizali kredite u švajcarskim francima, u kojoj kurs franka ne izaziva paniku ni među dužnicima.
Vlada te zemlje omogućila je dužnicima da kredite u stranim valutama pretvore u kredite u domaćoj valuti po povoljnom
kursu, dok će na proljeće dužnicima početi da stižu i odštete zbog nepravednih postupaka banaka.
Različite reakcije
Sa druge strane, Slovenija je odlučila da neće donositi nikakve posebne mjere.
Slovenačka vlada je analizirala ovu problematiku, nakon čega je utvrdila da je centralna banka na vrijeme upozoravala na rizik takvih kredita zbog fluktuacije vrijednosti valuta, ali da nije jasno koliko su komercijalne banketa upozorenja uvažavale.
Naj burnija dešavanja oko regulisanja kredita u francima su u Hrvatskoj. Zbog afere sa Hypo bankom sa vlasti je otišao nekadašnji premijer Ivo Sanader.
Austrijska narodna banka (Oesterreichische Nationalbank) OeNB upozorila je korisnike kredita na postojanje rizika prilikom zaduživanja u drugim valutama, ali su se finansijski subjekti oglušili o ovo upozorenje.
Aktuelni hrvatski premijer Zoran Milanović naglasio je da je austrijska banka dijelila obrasce “na kojem je maltene bila mrtvačka glava s upozorenjima svih rizika”.
Hrvatski sabor je potom donio odluku o zamrzavanju kursa švaj carskog franka na dan kada je počeo rasti, kako bi se spriječio dalji rizik od očekivanog rasta ove valute.
Srpski premijer Aleksandar Vučić poručio je da Srbija neće slijediti primjer Hrvatske i vezati kurs franka na vrijednost prije odluke švaj carskih vlasti.
U Srbiji se, međutim, razmatraju različita pojedinačna rješenja da banke ponude produženje roka otplate klijentima u dobi od sadašnjih 65 na 72 godine starosti, čime bi se rata umanjila, ali bi klijenti na kraju ipak dali više za kamatu.
Na koji način će u srijedu o ovome biti odlučeno u Crnoj Gori još nije poznato, a Dnevne novine predstavile su četiri moguća rješenja kojima bi mogao rezultirati dogovor CBCG i HAAB.
Rješenje 1
Načelo najjednostavnije rješenje kojim bi se ublažio problem dužnika je snižavanje kamatne stope. U cilju zadržavanja prosječne rate anuiteta kredita u francima, kamatu bi prema sadašnjem kursu trebalo sniziti za 17,5 odsto, koliko je iznosio pad eura u odnosu na franak, odnosno proporcionalno smanjenju platežne moći crnogorskih korisnika kredita.
Rješenje 2
Ukoliko se procijeni da bi snižavanje kamatne stope predstavljalo mjeru previše skupu za banku, alternativna opcija je kratkoročno zamrzavanje kamatne stope prema kursu na dan uoči skoka franka za vrijeme od 12 mjeseci. Kursne razlike bi u ovom slučaju bile trošak banke. Ovo bi najveće pogodnosti donijelo korisnicima koji su u početnoj fazi otplate kredita.
Rješenje 3
Umjesto oduzimanja nekretnina koje su pod hipotekom, postoji mogućnost i da se u skladu sa aktuelnim kreditnim sposobnostima dužnika, te tržišnoj vrijednosti nekretnine na određeni dan prednost da uvođenju regulatornih poreskih mjera. U ovom slučaju ostvaruje se interes države na način što se u državnu kasu slivaju sredstva koja u slučaju zapljene izostaju.
Rješenje 4
Jedno od najracionalnijih rješenja jeste da se rizik od daljeg jačanja kursa podijeli između banke, države i klijenata kako bi se osigurala otplata anuiteta u narednih 10 do 20 godina, umjesto da se pojedinačni rokovi otplate produže, jer se time samo prolongiraju rizik i neizvjesnosti da će dužnik vraćati iznos čije smanjenje mu ne bi bilo omogućeno.
