Proteklu deceniju obilježilo je intenzivno ukrupnjavanje bankarskog tržišta pa trenutno u Srbiji posluju 24 banke.
Prije nekoliko dana, međutim, objavljena je još jedna kupovina, pa kada se završi spajanje Rajfajzen i Kredi agrikol banke, biće ih za još jednu manje.
S ozbirom na najave, u narednim mjesecima biće još ovakvih transakcija, pišu beogradske Večernje novosti.
U centralnoj banci Srbije poručuju da položaj klijenata neće biti doveden u pitanje, a da ove promjene nisu smanjile kvalitet finansijskih usluga, već doprinijele većoj efikasnosti i otpornosti bankarskog sektora.
Krajem prošle godine okončano je preuzimanje Komercijalne banke od strane NLB, u aprilu je završena integracija OTP banke s Vojvođanskom bankom, a MTS banka pripojena je Banci Poštanska štedionica. Posjlednja kupovina dogodila se prije nekoliko dana.
“Kredi agrikol SA odlučila je da prihvati ponudu Rajfajzen banke i potpisala je ugovor o prodaji Kredi agrikol Srbija i Kredi agrikol Srbija lizing sa lokalnom podružnicom austrijske Rajfajzen bank internešenel AG“, rekli su za Novosti u Kredi agrikol banci. “Pažljivo je odabran partner koji je u potpunosti usklađen sa vrijednostima naše grupe, kao što su fokus na klijente i zaposlene, transparentnost prema svim zainteresovanim stranama i odgovornost prema lokalnoj zajednici“, kazali su iz banke.
Zatvaranje ove transakcije podleže odobrenju nadležnih institucija i očekuje se da će se to dogoditi do kraja prvog kvartala 2022. godine. Do tada će banka i dalje nastaviti da posluje kao Kredi agrikol Srbija.
“Narodna banka Srbije je od Rajfajzen banke obaviještena da je potpisala ugovor o akviziciji 100 odsto akcija Kredi agrikol banke, s tim da nam do danas nije podnijet zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za sticanje vlasništva, koje bi omogućilo pet odsto i više glasačkih prava“, kažu u centralnoj banci. “Svaka promjena vlasništva u banci sa sjedištem u Srbiji koja bi omogućila pet odsto i više glasačkih prava, podliježe pribavljanju prethodne saglasnosti NBS, koja podrazumijeva ocjenu ispunjenosti svih uslova propisanih Zakonom o bankama i podzakonskim aktima donijetim na osnovu ovog zakona“, navode.
Kako nadležni objašnjavaju, promjene u vlasničkoj strukturi nisu smanjile kvalitet finansijskih usluga građanima i privredi, već su doprinijele boljem kvalitetu proizvoda i usluga. Zainteresovanost investitora za bankarski sektor Srbije tumače kao potvrdu njegovog kredibiliteta.
„Što se tiče klijenata banaka koje učestvuju u statusnim promjenama, njihov položaj neće biti doveden u pitanje, budući da sva prava i obaveze iz zaključenih ugovora ostaju nepromijenjeni nakon pripajanja“, tvrde u NBS. Banke su dužne da blagovremeno obavijeste klijente o svim promjenama.
Izvor: Novosti/B92
