Zbog zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku cijena barela nafte od prošle sedmice je u porastu. To će, kako kažu sagovornici Dnevnika, uticati na blagi rast cijena naftnih derivata u Crnoj Gori. U slučaju širenja rata postoji strah da se ponovi spirala poskupljenja energenata i talas inflacije u svijetu, kaže profesorica na Ekonomskom fakultetu Danijela Jaćimović.
Od ove sedmice građani toče skuplje sve vrste goriva za cent do dva. I to je prvi efekat zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku. Ipak, rast cijene barela nafte na svjetskim berzama, kako se očekuje, tek bi se u narednom obračunskom periodu mogao odraziti na cijene u Crnoj Gori.
Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija kaže da neko blago i postepeno povećanje cijena u narednom period je vjerovatno za očekivati.
“Posebno ukoliko dođe do dalje eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Onda možemo očekivati neki sad trend rasta do kraja godine. Iznose i procente mogućeg rasta cijena goriva u ovom trenutku teško je predvidjeti. Sve će zavisi od ratnog sukoba na Bliskom istoku”, kaže Striković.
Zorana Sekulić iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa kaže da ako se zadrži ovakav trend, kakav je ovih
dana, u sljedećem obračunu ćemo imati poskupljenje od par centi.
“Vrlo je nezahvalno predviđati kako će se cijena kretati. Vrlo je nezahvalno tvrditi koliko će dugo trajati i do kojih granica će to poskupljenje ići”, kaže Sekulić.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Danijela Jaćimović kaže da je sukob na Bliskom istoku preusmjerio
rute transporta na globalnom tržištu. Uprkos tome smatra da je svijetska ekonomija zbog svih kriza iz prethodnog perioda postala prilagodljivija nego što je to bila ranije. To ipak ne znači da nema opasnosti.
“Postoji i dalje na neki način strah da eskalacija sukoba može uticati na povećanje energetskih cijena. Smatra se da cijene mogu dostići maksimum kao sa početka ukrajinske krize od 130 dolara po barelu. I da bi u narednoj godini možda povećanje cijene nafte uticalo na inflaciju”, ističe Jaćimović.
U takvom rasporedu snaga na globalnom nivou manje ekonomije poput crnogorske kako vjeruje profesorica Jaćimović mogu imati bolji odgovor na eventualne poremećaje na tržištu.
“Ono što su projekcije rasta za Zapadni Balkan i Crnu Goru su nešto veće nego što je globalni prosjek 3,3 posto odnosno oko 4 i preko 4 posto. Rezultati su to što polazimo sa niže startne osnove imamo dobru
turističku sezonu i imamo globalni trend da usluge danas vode ekonomski rast”, naglašava Jaćimović.
A, za ostvarenje ekonomskog rasta, kako zaključuje profesorica Jačimović, važna je i politička
stabilnost.
