U radu privatnog sektora zabilježili smo dosta problema, pogotovo kada je u pitanju otkaz ugovora o radu za slučajeve korišćenja porodiljskog odsustva i to pitanje moramo da riješimo, saopštio je zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković.

On je na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, predstavljajući izvještaj o radu ombudsmana za prošlu godinu, istakao da će se ova ustanova fokusirati na položaj žena u radu na određeno vrijeme u odnosu na pokušaj ostvarivanja kao majke.

“To bi trebalo da bude i u fokusu ovog odbora i inspekcijskih organa. Uloga žene u crnogorskom društvu još nije na nivou njene zastupljenosti u odnosu na strukturu stanovništva”, istakao je on.

U izvještaju je, između ostalog, predočen primjer žene iz Bijelog Polja koja se požalila da je zbog majčinstva ostala bez posla. Ona je tada ispričala ombudsmanu da joj je u vrijeme korišćenja trudničkog bolovanja prekinut radni odnos u JU Dom starih Bijelo Polje. Dok je trajao postupak pred ombudsmanom, ona ga je obavijestila da je u dogovoru sa poslodavcem, ipak, vraćena na posao, pa su „prestali razlozi za dalje postupanje”.

Lani je ombudsman imao 46 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na povrede prava na rad i prava iz radnog odnosa, a najveći broj odnosio se na rad u privatnom sektoru. Muškarci su podnijeli 26 pritužbi, žene 19, a grupa građana jednu. Žalili su se na nezakoniti prestanak radnog odnosa, nepravilnosti prilikom zapošljavanja i sprovođenja konkursnih procedura. U deset slučajeva nije utvrđena povreda prava, dok u šest jeste i dato je mišljenje sa preporukom.

Bjeković je istakao da, kada su u pitanju područja u kojima se diskriminacija manifestuje, najveći broj pritužbi je podnešen zbog diskriminacije u području rada i zapošljavanja 53, na postupanje organa javne vlasti odnosilo se 25 pritužbi, u području socijalne zaštite 21, rodno zasnovanog nasilja 11, zdravstvene zaštite osam, unutrašnjih poslova i policijskog postupanja šest.

Zamjenik ombudsmana je podsjetio i da su na preporuku Skupštine uradili istraživanje o diskriminaciji, a u sklopu kog je 70 odsto građana reklo da u našoj državi diskriminacija postoji u manjem ili većem obimu.

“Žene imaju znatno manje povjerenja u rad državnih organa u pogledu zaštite nego što to imaju muškarci, razlika je čitavih 10 procenata”, naveo je on.

Istakao je i da je zabilježeno da je diskriminacija po osnovu pola jako izražena prema ženama, te da je 22,7 odsto ispitanih ukazalo na činjenicu da su žene visoko rizične po tom pitanju.

“Za ovako što nije potrebna samo percepcija, moramo dosta resursa i pažnje posvetiti potvrdi ili demantu ovakvog stanja”, rekao je on.