Sprema se veliki zaokret u poslovanju Zagrebačke berze. Kako Poslovni dnevnik saznaje od članova Uprave Ivane Gažić i Tomislava Gračana, budući model poslovanja ZSE ići će u dva pravca – prvi je profilisanje hrvatskog tržišta kapitala kao „turističke berze“, odnosno vodeće mjesto u Jugoistočnoj Evropi gdje će turističke kompanije tražiti kapital od investitora.

Drugi pravac je ulazak u trgovinu kriptovalutama nakon stupanja na snagu Evropske uredbe o tržištu kriptovaluta (MiCA), koja će donijeti tektonske promjene na domaćem tržištu razmjene kriptovaluta. Ovo posebno važi za manje mjenjačnice za koje bi prilagođavanje na MiCA moglo biti preveliko opterećenje.

Što se tiče privlačenja turističkih kompanija, preduslov već postoji s obzirom na značaj kompanija iz tog sektora za trgovanje na Zagrebačkoj berzi. Naime, sektor turizma je najbrojniji po akcijama na berzi, treći je po tržišnoj kapitalizaciji i čini oko 20 odsto prometa, naglašava predsjednica Upravnog odbora Ivana Gažić.

„Ako bi se posmatrao free float, odnosno akcije koje su dostupne za trgovanje, ovaj procenat bi sigurno bio mnogo veći“, dodaje Gažić.

Zagrebačka berza za sada vidi potencijal u obližnjim turističkim zemljama, poput Crne Gore i Albanije.

„Naše tržište je otvoreno za sve kompanije koje ispunjavaju uslove za listing. Međutim, prije svega mislimo na zemlje koje imaju manje razvijeno tržište kapitala i investicionu bazu. Zbog prirode naše privrede, hrvatski investitori, mali i institucionalni, dobro razumiju turistički sektor i smatraju ga atraktivnim, stoga želimo i možemo postati berza po izboru turističkih kompanija. Biti na berzi u zemlji koja je svakako turistička destinacija svakako doprinosi atraktivnosti za investitore. Istovremeno, važno je i to što smo zemlja EU, sa dugom i rastućom tradicijom turizma“, ističe Gažić.

Put ka specijalizaciji u evropskim berzanskim okvirima nije nov. Možda, najpoznatiji primjer je berza u Oslu, koja se godinama profilisala kao vodeće mjesto u Evropi za listing kompanija iz sektora špedicije i marikulture. U tom kontekstu treba gledati i nedavni ulazak bivšeg čelnika Norveške berze Bentea Landsnesa (Bente Landsnes) u Nadzorni odbor Zagrebačke berze. Ivana Gažić kaže da berza u Oslu svakako ima zanimljiv koncept, koji proizilazi iz same prirode njihove privrede.

„Inspirisani smo njihovim primjerom, ali u primenjivoj dominantnoj grani hrvatske privrede. Ovaj put nam se čini logičnim i rado bismo ga primijenili na našem tržištu kapitala, s obzirom na značaj koji turizam ima u našoj privredi“, kaže čelnik domaćeg tržišta kapitala.

Ulazak u trgovinu kriptovalutama je još zanimljiviji aspekt. Da je zainteresovana za taj segment, ZSE je prvi put „uvrnuto priznala“ početkom maja, kada je objavljeno da je osnovana kompanija Adria Digital Ekchange, u kojoj Zagrebačka berza drži četvrtinu akcije. Kako kaže Tomislav Gračan, kompanija je osnovana sa ciljem detaljne analize i razvoja potencijala trgovanja i upravljanja digitalnom imovinom, kako bi se istražile mogućnosti koje u tom smislu imaju uređena tržišta.

„To je R&D projekat i trenutno tražimo proizvode i usluge koje bismo mogli da razvijemo i ponudimo, a koji su iz domena kombinovanja finansija, digitalne imovine i blokčejn tehnologije“, kaže Gračan.

Motiv za osnivanje kompanije Adria Digital Ekchange bila je MiCA, koja je prošlog mjeseca prošla završnu fazu potvrde u Savjetu EU, što znači da će uskoro stupiti na snagu i značajno promijeniti način praćenja i oporezivanja transakcija kriptovalutama. Kako objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za nadzor finansijskih usluga (Hanfa), MiCA predstavlja usklađeni regulatorni okvir za imovinu u kriptovalutama, ali i za izdavaoce i pružaoce usluga vezanih za kripto-imovinu u EU

Takođe, pravila pokrivaju izdavaoce korisničkih tokena, kao i tokena i stabilnih valuta u vezi sa imovinom, kao i mjesta trgovanja i novčanike u kojima se čuvaju kripto sredstva. Primjena MiCA okvirno se očekuje do kraja 2024.

„Na nivou EU se razgovara o tome da li će subjekti koji trenutno pružaju usluge u vezi sa kriptoaktivom u skladu sa okvirom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma moći da koriste dodatni rok za usaglašenost do (najkasnije) sredine 2026. godine, koji zakonodavac u RH može dodatno skratiti“, kažu u Hanfi.

Početak primene MiCA biće izazovan i za kripto industriju i za regulatore, a između ostalog će uključiti i praćenje zloupotrebe tržišta na kripto berzama, što će zahtijevati potpuno nove alate za praćenje i novi pristup podacima, prikupljanje i analizu, naglašava regulator.

Tomislav Gračan smatra da će uvođenje MiCA uredbe imati značajan uticaj na domaće tržište trgovine kriptovalutama. „Glavni ciljevi MiCA su da reguliše kripto industriju, zaštiti potrošače, spriječi zloupotrebu tržišta i održi integritet kripto tržišta. MiCA će nametnuti uslove i operativne zahtjeve kompanijama koje pružaju usluge u vezi sa digitalnom imovinom svojim klijentima, a regulatorima će dati veću kontrolu.

„Očekuje se da će ova nova regulativa dovesti do razvoja tržišta kripto imovine i razvoja novih mogućnosti u inovativnim digitalnim uslugama“, kaže Gračan. S obzirom na količinu prometa berzi kriptovaluta, logično je da i Zagrebačka berza želi dio tog kolača. Prema dostupnim podacima kojima Hanfa raspolaže, prošlogodišnji promet kriptovalutama iznosio je 1,2 milijarde kuna.

Ilustracije radi, prošle godine je promet akcijama na Zagrebačkoj berzi dostigao 1,7 milijardi kuna. Međutim, godinu dana ranije promet je bio praktično izjednačen – 1,73 milijarde kuna u mjenjačnicama i 1,74 milijarde kuna u akcijama.