Interesovanje vlasnika bespravno podignutih objekata za legalizaciju svojih kuća je slabo, a do sada je lokalnim samoupravama u Crnoj Gori, kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma predato 1.735 zahtjeva.
To je svega nekoliko procenata od ukupnog broja izgrađenih objekata bez građevinske dozvole i sa prekoračenjem dozvole, koji se nalaze u evidenciji katastra, a kojih je prema podacima Uprave za nekretnine u Crnoj Gori 42.833.
Prema zvaničnoj analizi rađenoj za potrebe legalizacije ima još oko 60 hiljada objekata koji nijesu u evidenciji.
„Najviše zahtjeva podnijeto je u Herceg Novom gdje se za legalizaciju prijavilo 455 građana. Zatim, slijede Bar sa 199 zahtjeva, Podgorica sa 186, Budva sa 158 i Kotor sa 145 zahtjeva”, saopšteno je „Vijestima” iz Ministarstva.
Naveli su da je u Pljevljima do sada podnijeto 109 zahtjeva, u Ulcinju 140, Tivtu 92, u Rožajama 69, dok je u Nikšiću podnijeto 45 zahtjeva.
„Takođe, u Bijelom Polju građani su podnijeli 42 zahtjeva, u Kolašinu 28, u Beranama 19, na Žabljaku 17, u Mojkovcu 8, na Cetinju 9, a u Danilovgradu 12 zahtjeva”, naveli su iz resora ministra Pavla Radulovića.
U Plavu, Plužinama, Šavniku, Gusinju i Petnjici prema zvaničnim podacima nema podnijetih zahtjeva.
Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nelegalnih objekata je 15. jul 2018. godine i neće biti produžavan.
“Rok je prekluzivan, što znači da istekom roka ne postoji mogućnost legalizacije”, navedeno je „Vijestima” ranije iz Ministarstva održivog razvoja.
