Iako je evidentan znatan rast pošiljki koje crnogorski građani naručuju preko e-platformi, posebno AliExpress i Temu, iz Pošte Crne Gore, iznenađujuće, tvrde da nemaju informaciju o broju takvih pošiljki, a time ni uporedne podatke u odnosu na raniji period. Dodaju da oni nijesu jedini koji dostavljaju pošiljke sa ovih platformi.
Takve podatke, kako su Pobjedi kazali, nemaju ni u Upravi carina (UC), jer ne vode posebnu evidenciju o pošiljkama naručenim preko interneta, imajući u vidu da se kroz carinski informacioni sistem sprovodi kompletna evidencija obračuna carinskog duga, bez ozbira na pošiljaoca i primaoca.
“Ne vodi se posebna evidencija o pošiljkama naručenim putem internet trgovine, te u tom pogledu ne možemo dati precizne podatke o broju pošiljki, njihovoj vrijednosti, broju korisnika internet trgovine i naplati carinskih dažbina po tom osnovu”, kazali su iz UC.
Postavlja se pitanje kako će se mjeriti efekti uvođenja PDV-a na kompletan iznos vrijednosti ovih pošiljki, čija primjena počinje 1. januara, a što je predviđeno Fiskalnom strategijom kao jedna od kompenzatornih mjera zbog smanjenja doprinosa za PIO na račun uvećanja minimalne zarade.
Tako će od prvog dana 2025. prestati da važi odredba po kojoj pošiljka vrijednosti do 75 eura nije podlijegala oporezivanju. Iz UC dodaju da su propisi u dijelu plaćanja carine ostali nepromijenjeni, odnosno plaćaće se za pošiljke čija vrijednost premaši 150 eura.
Na pitanje Pobjede da li će u osnovicu za obračun PDV-a ulaziti i troškovi dopreme robe odnosno poštarine, iz UC odgovaraju potvrdno.
UC će postupak sprovoditi istog ili eventualno narednog dana, ukoliko su priložena sva potrebna dokumenta i dokazi o vrsti, količini i vrijednosti robe i ukoliko je stigla tokom radnog vremena carinske ispostave.
Naplata PDV-a će se, kako navode, odvijati preko poštanskih operatera, koji će taj iznos naplaćivati od primalaca pošiljke prilikom dostave na kućnu adresu.
“UC je za brze pošiljke uvela e-manifest, koji omogućava obradu pošiljki prije njihovog prispijeća na carinsko područje, što omogućava brže puštanje, a ovaj način obrade podataka uskoro uvodimo i u redovan poštanski promet koji će takođe znatno ubrzati sprovođenje carinskih procedura”, kazali su Pobjedi iz UC.
Međutim, iz Pošte ocjenjuju da je realno očekivati kašnjenja i zastoje, „dok se stvari ne uhodaju“, dodajući da će korisnike o tome blagovremeno obavijestiti. Na pitanje Pobjede očekuju li smanjenje priliva pošiljki od iduće godine zbog uvođenja PDV-a, odgovaraju kratko – „pokazaće reakcija tržišta“.
Da je kvalitet proizvoda sa ovih platformi često upitan, tema je i svjetskih medija, posebno otkad se pojavio Temu. Kod nas su, kako su kazali iz Pošte, pošiljke sa te platforme ušle u sistem polovinom decembra.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), u okviru kojeg funkcioniše Tržišna inspekcija, nijesmo dobili odgovore da li postoji procedura kontrole kvaliteta i bezbjednosti proizvoda koji na ovaj način ulaze u zemlju niti da li postoji određeni mehanizam kontrole i zaštite potrošača u tom dijelu.
Ipak, sudeći po odgovorima bivšeg generalnog direktora za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u MER-u i nacionalnog eksperta za zaštitu potrošača Jova Rabrenovića, potrošači uživaju prava garantovana Zakonom o zaštiti potrošača koji pokriva i online trgovinu, ali samo u okviru države. Zakoni Crne Gore, kako navodi, osiguravaju da proizvodi koji se uvoze moraju biti u skladu sa EU direktivom o opštoj sigurnosti proizvoda, ali da proizvodi sa ovih platformi mogu ponekad zaobići te standarde.
Rabrenović ukazuje da je neophodno odmah prijaviti inspekciji ili preko evropskog sistema RAPEX ukoliko dobiju proizvod koji je opasan po zdravlje ili sigurnost.
“Bezbjednost i kvalitet proizvoda na online platformama poput AliExpress-a i Temu mogu biti zabrinjavajući za potrošače. Iako nude sistem recenzija i ocjena od strane korisnika, koji mogu pomoći potrošačima da steknu predstavu o kvalitetu i bezbjednosti proizvoda, važno je napomenuti da proizvodi iz drugih zemalja ne moraju biti podvrgnuti istim sigurnosnim testovima koji su obavezni za proizvode na tržištima EU ili SAD. Na primjer, proizvodi sa CE oznakom u EU moraju proći rigorozne testove sigurnosti, dok proizvodi na platformama poput AliExpress-a i Temu možda nemaju ovakve standarde”, ukazuje Rabrenović, dodajući da su ove platforme posrednici, te da je često odgovornost za proizvod na prodavcu, a ne na platformi.
Rabrenović savjetuje da ukoliko potrošači preko ovih platformi kupe proizvod za koji utvrde da ne odgovara opisu, bilo po kvalitetu, veličini, boji ili funkcionalnosti, bitno je odmah fotografisati problem i sačuvati originalnu ambalažu.
“Ove informacije mogu biti od pomoći pri otvaranju spora ili reklamaciji. Praktični koraci za potrošača u slučaju problema su dokumentovanje nepravilnosti: fotografisati proizvod odmah po otvaranju paketa i sačuvati originalnu ambalažu i deklaraciju (ako postoji), i komunikacija sa prodavcem: obratiti se trgovcu putem platforme i detaljno objasniti problem uz dostavljanje dokaza, sačuvati prepisku, jer može poslužiti kao dokaz prilikom pokretanja spora.
Na primjer, pokretanje spora na platformi AliExpress izgleda ovako: kliknite na opciju „Open Dispute“ i unesite sve relevantne informacije, uključujući fotografije i opis problema. Na platformama kao što su AliExpress i Temu, postoji opcija za otvaranje spora putem programa zaštite potrošača (Buyer Protection). Ovaj program omogućava potrošačima da zatraže povrat novca, zamjenu proizvoda ili drugačije rješenje u zavisnosti od prirode problema. Za uspješno ostvarenje prava kroz ove programe, važno je poštovati rokove koji se obično kreću između sedam i 30 dana od prijema proizvoda, te pratiti upute platforme za podnošenje reklamacije. Ako potrošač ne reaguje u ovom periodu, postoji mogućnost da se pravo na reklamaciju ili povrat novca izgubi”,– savjetuje Jovo Rabrenović.
