Usvajanjem novog zakona o useljavanju stručne radne snage u Njemačkoj, koji stupa na snagu 1. marta ove godine, građani Crne Gore moći će da se zapošljavaju u toj zemlji lakše nego do sada. Koje su ključne novine koje donosi ovaj zakon i kako nakon 1. marta zadržati sposobne i vrijedne ljude u Crnoj Gori?

Lakši odlazak u Njemačku

Usvajanjem novog zakona njemačko tržište otvara se i za radnike koji ne dolaze iz zemalja EU. Jedna od novina koju donosi novi zakon je ukidanje „ispita prednosti“, koji je podrazumijevao da se prije svakog zapošljavanja stručnaka iz treće zemlje zaposli domaći ili evropski kadar.

„Biće lakše ući na tržište rada. Кvalifikovani stručnjak mora imati ugovor o radu ili određenu ponudu za posao i kvalifikaciju priznatu u Njemačkoj. Federalna agencija za zapošljavanje (BA) neće vršiti nikakvu prioritetnu provjeru. To znači da neće biti provjere da li je podnosilac zahteva iz Njemačke ili EU dostupan za određeni posao. Federalna agencija za zapošljavanje će i dalje verifikovati uslove zapošljavanja“, piše na sajtu Ambasade Njemačke u Crnoj Gori.

Zakonom se, takođe, ukida ograničenje na deficitarna zanimanja.

„Ako neko ima kvalifikaciju za stručno osposobljavanje u Njemačkoj, dozvola boravka koja im omogućava rad u određenom zanimanju će mu takođe omogućiti da radi u Njemačkoj u svim zanimanjima koja su obuhvaćena njihovom kvalifikacijom“, navode iz ambasade.

Novina je i što će radnici ubuduće moći da uđu u Njemačku i prije nego što nađu posao, kao što je to do sada bio slučaj s visokoobrazovanom radnom snagom.

Novi zakon omogućava radnicima koji mogu da dokažu da imaju sredstava da se izdržavaju šest mjeseci i osnovno znanje njemačkog, da dobiju boravišnu dozvolu, a posao bi trebalo da pronađu tokom tih šest mjeseci da bi im boravišna dozvola bila produžena.

Državljani Crne Gore trenutno čekaju tri do četiri mjeseca na radnu vizu.

Crnoj Gori prijeti ozbiljan odliv ljekarskog kadra

Dvadesetak ljekara se već sprema za odlazak u Njemačku, navela je nedavno predsjednica Sindikata doktora medicine, Milena Popović Samardžić.

„Nemamo uvid u planove svih 1.700 doktora, ali naš utisak je da Crnoj Gori prijeti ozbiljan odliv ljekarskog kadra. Posljedice su ozbiljne. Ko bude imao novca, liječiće se u inostranstvu; ko ne bude imao, plašimo se da će javno zdravstvo biti toliko urušeno da ćemo i za ovim vremenima žaliti“, navela je Popović Samardžić.

Prema istraživanju Vestminsterske fondacije za demokratiju, čak 70 odsto mladih razmišlja da ode iz Crne Gore, a 14 odsto aktivno radi na tome.

Zbog sve većeg odliva stanovništva iz države, studentski aktivista Vuk Vujisić pokrenuo je kampanju „Neću da idem“, koja treba da motiviše mlade da ostanu u našoj zemlji.

„Ponekad, zbog cjelokupne društvene situacije i razočarenja u procese u našoj državi i opšte društvene svijesti, i ja razmišljam o odlasku, ali za sada ne gubim nadu da se stvari i svijest u Crnoj Gori mogu mijenjati kako bih sjutra formirao porodicu, ne razmišljajući da li će se nešto desiti mojoj djeci prilikom izlaska u grad, u školi i na koji način ih podizati“, objašnjava Vujisić.

On smatra da nije teško zaustaviti odlaske, samo, kaže, treba uložiti u mlade kako bi mogli da žive i stvaraju u Crnoj Gori.

„Predložili smo formiranje SFM – stambenog fonda za mlade, jer kada smo pitali mlade da li bi razmišljali o odlasku da imaju stan u kojem će živjeti i minimalnu platu od 500 eura, 78 odsto njih bi ostalo, a samo 22 odsto bi razmišljalo o odlasku. Takođe, predložili smo davanje bespovratnih sredstava mladim preduzetnicima i poljoprivrednicima kako bi ih osnažili na samozapošljavanje, a time i osnažili crnogorsku privredu. Takođe, predložićemo i smanjenje nameta na zarade mladih, jer mladi su danas ranjiva grupa i država mora stvoriti uslove u kojima će svaki mladi čovjek moći da živi, radi, stvara i napreduje od svog rada u Crnoj Gori“, ističe naš sagovornik.

Njemački jezik obavezan

Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) navode da se za najveći broj poslova traži radna snaga s iskustvom i određenim nivoom znanja njemačkog jezika.

„Naglašavam da traženje posla u inostranstvu ne zavisi od želje i volje pojedinaca da tamo nađe posao i da se preseli u drugu državu. To zavisi isključivo od potreba inostranog tržišta rada, odnosno posao će naći samo ona lica za čijim obrazovanjem, znanjima i kvalifikacijama postoji tražnja na tom tržištu rada“, kaže za Portal Analitika Gordana Vukčević iz Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u inostranstvu.

Navodi da se od oko 37.790 ljudi koji se trenutno nalaze na evidenciji ZZZCG, tek nešto preko 630 lica izjasnilo da ima neki nivo znanja njemačkog jezika.

Vukčević dodaje da je Federalna agencija za zapošljavanje Njemačke od prvog januara 2017. do 30. juna 2019. izdala 3.791 odobrenje za crnogorske državljane da mogu zasnovati radni odnos u Njemačkoj. U prvih šest mjeseci ove godine izdate su 882 saglasnost.i U istom periodu su odbijena 1.123 zahtjeva.

„U okviru ovog broja ima saglasnosti koje su više puta odobravane istim licima“, dodaje Vukčević.

Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj je 1,4 miliona, a stručnjaci smatraju da će toj zemlji do 2030. godine nedostajati čak šest milion radnika.

Izvor: Portal Analitika