Odbrana bivšeg predsjednika Privednog suda Blaža Jovanića i 11 optuženih da su pripadnici njegove kriminalne organizacije juče je na ročištu za kontrolu optužnice zatražila obustavu krivičnog postupka jer, kako tvrde, Specijalno tužilaštvo nije pružilo ni osnov sumnje da su ovi optuženi među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje malverzacijama u stečajnim postupcima nezakonito oštetili osam kompanija za više stotina hiljada eura.

Sa druge strane, specijalna tužiteljka Lidija Mitrović ostala je u cjelosti pri navodima optužnice.

Vanraspravno krivično vijeće kojim predsjedava sudija Boris Savić u narednih 15 dana dužno je da donese odluku da li će u ovom slučaju obustaviti postupak kako je to predložila odbrana, potvrditi optužnicu po prijedlogu tužiteljke ili vratiti ovaj akt na dopunu istrage.

Prvooptuženi Jovanić je sudu ukazao da je optužnica neobjektivna i nestručna i da se temelji na pravosnažnim odlukama u stečajnim postupcima što je apsurdno.

– Ne može tužilac da vrši reviziju pravosnažnih odluka – kazao je Jovanić tvrdeći da u spornim stečajnim postupcima za SDT nije bilo nepravilnosti iz prostog razloga što je svaka odluka koju su donosili on i ostali optuženi bila podložna daljoj provjeri kroz prigovore i žalbe.

On je pojasnio da se stečajni postupak razlikuje od parničnog i krivičnog postupka jer svaka stranka u stečajnom postupku u svakom trenutku mora dobiti svaki dokument i može reagovati na svaku odluku.

Branilac Jovanića, advokat Predrag Đolević ukazao je na nezakonitosti i propuste u istrazi, kao i na nezakonite dokaze ali i na nedovoljnost dokaza koji bi potvrdili osnovanu sumnju da su njegovi branjenici Blažo Jovanić i Ranko Radinović počinili više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja.

Đolević tvrdi da su izviđaj i istraga u ovom predmetu vođeni protivno Ustavu Crne Gore, Zakonu o državnom tužilaštvu, Zakonu o krivičnom postupku i odredbi međunarodno potvrđenih pravnih akata.

– Naime, tužilac je ovaj predmet formirao i vodio u odnosu na postupanje Blaža Jovanića kao stečajnog sudije i Ranka Radinovića kao stečajnog upravnika u stečajnim postupcima vođenim pred Privrednim sudom, od kojih su skoro svi pravosnažno okončani. Tužilac je dokaze za navodno izvršene krivične radnje crpio iz spisa predmeta stečajnih postupaka, tumačeći sudske odluke nezakonito, protivno Ustavu, Zakoniku o krivičnom postupku i Zakonu o državnom tužilaštvu – istakao je Đolević.

On je kazao da je ovakvim postupanjem prekršen princip nezavisnosti sudske vlasti kao temelja vladavine prava.

Napomenuo je da je tužilac dio izvršne, a okrivljeni dio sudske vlasti, te da je apsurdno i nezakonito da tužilac preispituje sudske odluke.

Đolević tvrdi da u optužnici kao dokaz nije naveden nijedan transkript telefonskih razgovora koji je vodio okrivljeni Jovanić, ni bilo kojeg drugog optuženog iako je evidentno da su optuženi bili prisluškivani.

– Kako dokazi prikupljeni na ovaj način nijesu predstavljeni u optužnici, mora se omogućiti optuženima pravo uvida u prikupljeni materijal. Potrebno je utvrditi od kada su mjere bile primjenjivanje, po čijem prijedlogu i na osnovu čije naredbe, koliko su trajale, ili još traju. Sve drugo osim navedenog za sobom povlači krivičnu odgovornost nadležnih za primjenu ovih mjera – istakao je Đolević.

On je naveo da je SDT postupalo sa zlo namjerom prema Radinoviću koga je bez potrebe držalo pola godine u pritvoru kako ne bi uticao na jednog svjedoka bivšeg izvršnog direktora motela ,,Glava Zete“ na okolnosti – pružanja pomoći i savjeta prilikom popisa i procjene imovine i u preduzeću ,,Jastreb“, u kome nikada nije ni radio ni imao ikakav kontakt sa tim preduzećem

– Interesantno da je popis imovine (i ništa više) izvršen prije pet-šest godina na početku stečajnog postupka i da se nalazi u stečajnim spisima ovog predmeta, a čiji iskaz ni u kojem dijelu ne bi mogao uticati na eventualnu krivicu okrivljenog Radinovića – predočio je advokat Đolević. On je ukazao i da je tužilac u prijedlogu za određivanje pritvora Jovaniću neistinito tvrdio da je ovaj optuženi u posljednjih pet godina (neistinito) 55 puta (neistinito) boravio u inostranstvu.

– Iz dopisa Uprave policije, koji je dostavljen uz optužnicu se vidi da je Jovanić u perodu od 1. januara 2019. do 24. aprila 2022. god. (za tri i po godine) granicu prešao 61 put od čega je 31 put izašao iz Crne Gore a 30 puta ušao u Crnu Goru. Po ovom dopisu Jovanić se i dalje nalazi u inostranstvu. Očito je da ovo ne može biti neznanje tužioca, nego namjera da se oteža položaj okrivljenog Jovanića a još je gore što je i ovaj sud, kao i institucionalno viši sudovi, ovaj podatak uzeo kao jedan od osnova za određivanje i produženje pritvora, pa čak i nakon podizanja optužnice – kazao je advokat Đolević.

Za odbranu je nejasno koji su motivi tužilaštva da tvrdi da je supruga Jovanića upisana kao vlasnik nekretnina u Beogradu a da pri tome zna da to nije tačno. Isti stav povodom validnosti dokaza SDT-a zauzeli su advokati optuženih

stečajnih upravnika Saše Zejaka, Snežane Jović, Sanje Lješković, Sretena Mrvaljevića, vlasnika firmi za obezbjeđenje Pavića Globarevića, Stane Čelebić i Darka Perovića, procjenitelja Omera Markišića i Dejana Golubovića, vlasnika kompanije ,,Ogimar“ Danijele i Dušana Lakovića kao i kompanija Titan sekjuriti d. o. o. Podgorica, Sekjuritas Montenegro d. o. o. Podgorica, Top fors sistem d. o. o. Nikšić i Ogimar MNE d. o. o. Podgorica.

Kako su vještaci Šabović i Rakočević mogli vještačiti pravosnažno okončane stečaje

Advokat Predrag Đolević zatražio je da se pojasni kako su vještaci Hamid Šabović i Aleksandar Rakočević vještačili četiri pravosnažno okončana stečajna postupka. – Ti vještaci su, po navodima tužioca, vještačili procjenu imovine stečajnih dužnika izvršenu od strane procjenitelja, sada okrivljenog, Saše Zejaka, u odnosu na to koliko bi po njihovom mišljenju, trebalo da košta ta procjena, shodno Zakonu o vještačenju a koji se nikako nije mogao primijeniti na procjenu imovine.

U spisima predmeta ne postoji naredba tužioca za vještačenjem, ni nalazi i mišljenja vještaka na koje se SDT pozvao u ovom prijedlogu, kao ni cijena koja je isplaćena ovim vještacima za izradu nalaza. Ostaje nejasno na osnovu kojeg zakonskog propisa su vještaci angažovani da vještače u pravosnažno okončanom stečajnom predmetu Privrednog suda da li, kada i koja im je naredba izdata, kada je obavljeno vještačenje, na koje okolnosti, i zašto su ti nalazi bili važni tužiocu i pozivao se na njih u istrazi a sada ih nema u optužnici – primjetio je advokat Đolević. Zakonitost ovakvog vještačenja u istrazi on je ostavio sudu na ocjenu, uz napomenu da ove nalaze i mišljenja, kao ni naredbu za vještačenje, branioci okrivljenih, kada su kopirali spise predmeta u istrazi, nijesu mogli da vide, da kopiraju ili da se upoznaju sa njima iako su u to vrijeme sudu u prijedlozima tužilaštva navođeni kao dokaz nezakonitog postupanja okrivljenih.

Pobjeda