S obzirom na veličinu ekonomija zapadnog Balkana i njihov finansijski sektor, ima prostora za dalje konsolidacije, ulazak uglednih igrača i dobitke u bankarskoj efikasnosti, navodi se u između ostalog, u najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana objavljenom juče, u poglavlju koje se odnosi na finansijski sektor.
U svim zemljama zapadnog Balkana kreditni rast je bio pozitivan, ali kreditiranje domaćinstava raste brže nego kreditiranje preduzeća. Kosovo je imalo snažan rast kredita u privatnom sektoru, oko 10,5 posto u junu kako su olakšani kreditni standardi, slijede Sjeverna Makedonija i Srbija sa po 8 posto kako je potražnja za kreditima rasla. Kreditiranje na nivou od 5-7 posto bilo je robusno i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
U Albaniji zabilježen je oporavak rasta kredita od 3 posto kako se potražnja postepeno poboljšala, ali kreditni uvjeti nisu sustigli potražnju.
Kreditiranje domaćinstava za čitavu regiju – uglavnom počiva na potrošačkim zajmovima koji su neprestano rasli, dok su krediti kompanijama bili manje izraženi, dijelom i zbog ograničenog raspona instrumenata finansiranja koji je na raspolaganju, prenosi Indikator.
Prema nedavnom istraživanju Evropske komisije, prosječno 15 posto tvrtki u regiji smatra pristup finansijama najvažnijim problemom, što je više nego dvostruko u odnosu na 7 posto u EU28.
Bankarski sektor je, kako se navodi u izvještaju, dobro kapitaliziran i imao je koristi od konsolidacije.
U martu, prosječna adekvatnost kapitala banaka bila je 18 posto, iako profitabilnost, mjerena povratom imovine, ostaje niska (1,3 posto).
Što se tiče konsolidacije, u Albanija od jeseni 2018. broj banaka pao je sa 16 na 12 zbog spajanja i ukidanja licence za male neoperativne banke, dok su u Crnoj Gori dvije podkapitalizovane banke likvidirane. Međutim, ranjivosti banaka u domaćem i državnom vlasništvu i dalje izazivaju zabrinutost zbog kvalitete imovine i zdravlja određenih banaka, dodaje se u izvještaju.
