U javnoj upravi višak četiri do pet hiljada zaposlenih?

O toliko pominjanoj reformi crnogorske preglomazne javne uprave i višku zaposlenih i dalje se malo zna. Iako je donijeta Strategija reforme javne uprave od 2016. do 2020., Vlada još ne saopštava kada i kakvi rezovi se očekuju.

I dok iz novoformiranog Ministarstva javne uprave za sada samo poručuju da rade na analizama optimalnog broja zaposlenih, iz nevladinog sektora procjenjuju da bi do 2020. između četiri i pet hiljada ljudi moglo biti otpušteno.

Iz Sindikata javne uprave s druge strane tvrde da nema viška zasposlenih već samo pogrešne raspodjele posla.

Da je naša javna administracija glomazna i skupa, vidljivo je i golim okom, a to je i davnašnja i stalna ocjena Evropske komisije. To priznaju i u Vladi, pa je i novi premijer, još u svom ekspozeu, najavio reforme.

“…Što zahtijeva unaprjeđenje kadrovske strukture, podizanje profesionalizma i rješavanje pitanja viška zaposlenih u javnoj upravi“, kazao je premijer Crne Gore Duško Marković 28. novembra prošle godine.

Koliko zaposlenih je višak u javnom sektoru, jos se međutim, ne zna. Ne zna se čak ni precizan broj ukupno zaposlenih.

Zašto – zato što ih nema u zvaničnoj evidenciji. Baratamo paušalnim podacima. Paušalni podaci su preko 60.000 zaposlenih, naši su otprilike negdje oko 68 hiljada“, kazao je Nenad Rakočević iz Sindikata javne uprave i pravosuđa..

Prema posljednjim poznatim podacima iz Izvještaja o planu reorganizacije javnog sektora, naš javni sektor broji preko 56.000 zaposlenih, što čini skoro trećinu ukupne zaposlenosti u Crnoj Gori i uopšte svrstava Crnu Goru u zemlje koje prednjače po brojnosti javnog sektora. Prema kadrovskom planu Vlade za 2016. godinu broj zaposlenih je 9.997 u organima državne uprave i Generalnom sekretarijatu Vlade“, kazala je Milena Milošević iz NVO Institut Alternativa.

A prema Strategiji reforme javne uprave od 2016. do 2020., u Institutu alternativa procjenjuju da bi u javnoj upravi između četiri i pet hiljada ljudi moglo da bude otpušteno.

Na nivou centralnom – to je da bude nekih između dvije do tri hiljade službenika manje, prema sadašnjim projekcijama, i na lokalnom nivou da se broj zaposlenih smanji 10 odsto, do 2020., što bi trebalo da bude negdje između hiljadu i dvije hiljade službenika“, rekla je Milošević.

U Sindikatu, pak smatraju, da nema prostora za otpuštanja.

Da li je to broj veliki – po nama nije. Smatramo da je to možda i nedovoljan broj, ali da racionalizacija radnih mjesta nije kako treba, odnosno treba izvršiti preraspodjelu radnih mjesta, pa tamo gdje jedan radi za troje zasposlenih da ustvari bude da svi rade podjednaku težinu posla“, kazao je Rakočević.

U Institutu alternativa kažu da je posebno problematično to što se ne zna koliko je zaposlenih u opštinama. Tvrde da stanje nije ništa bolje u odnosu na 2015., kada su, na osnovu raspoloživih podataka, slikovito prikazali koliko je zaposlenih u lokalnim upravama, u odnosu na  broj stanovnika. Tako je prednjačila Budva, sa 57 zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika, dok je na začelju bilo Rožaje sa 10.

Godinama se dovodilo do neracionalnog zapošljavanja u opštinama, koje je korišćeno često i po partijskoj liniji, ili zapravo za socijalno zbrinjavanje ljudi“, rekla je Milošević.

Ima 13 opština čiji su žiro računi u blokadi, samim tim i zarade i svi ostali problemi idu iz toga, za to nijesu krivi zaposleni, kriv je neko drugi“, rekao je Rakočević.

Milošević naglašava da javni sektor ima problem i sa manjkom kadra na određenim mjestima, a što se tiče smanjenja broja zaposlenih ne očekuje brze poteze Vlade.

Manjka kadra na onim mjestima gdje je često najpotrebniji. IA je nekoliko puta naglašavao da neke ključne antikorupcijske institucije u ovoj zemlji zapravo pate od nedostatka kadra. Najiskrenije ne očekujem brze reakcije Vlade i očekujem da že one biti uslovljene naravno nekim drugim kalkulacijama čelnih ljudi u Vladi“, objasnila je Milošević.

Odgovore na brojna pitanja o reformi javne uprave i višku zaposlenih iz novoformiranog resornog Ministarstva Televizija “Vijesti” očekuje u narednom periodu, jer ministarka Suzana Pribilović, kako je saopšteno, zbog obaveza ranije nije mogla da odgovori na zahtjev.

Ona je priikom nedavnog susreta sa predstavnicima Svjetske banke kazala kako je formiran međuresorski tim koji ima zadatak da analizira sve relevantne faktore u cilju određivanja optimalnog broja zaposlenih u državnim organima.

Vijesti online

Slični Članci