U iščekivanju da Vlada raspiše novi tender Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, u susjednoj Hrvatskoj mediji već pišu kako tamošnja preduzeća već razmišljaju o proširenju djelatnosti na remont brodova, jer u privatizaciji crnogorske kompanije vide dobru poslovnu priliku.
Mada o tome niko otvoreno ne govori, u fokusu privatizacije koju priprema Đukanovićev sastav ministara biće da se osnovna djelatnost Jadranskog brodogradilišta koja traje već skoro 90 godina – remont trgovačkih brodova, ugasi, a Bijela pretvori u manji remontni centar za mega i super-jahte.
Na tome insistira dosadašnji ključni poslovni partner Vlade u Boki Kotorskoj – kanadski biznismen Piter Mank koji je u Tivtu na temeljima Arsenala izgradio marinu Porto Montenegro, a u Bijeloj bi da napravi servisni centar za jahte koje su vezane u njegovoj marini.
Sa druge strane, u „Brodosplit“ brodogradilištu u Splitu koje je suočeno sa manjkom narudžbi za izgradnju novih brodova što je njihova osnovna djelatnost, preduzimaju aktivnosti da ozbiljnije uđu u sektor brodoremonta u kome vide perspektivu i već su Bijeloj počeli da preuzimaju klijente.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Tako se ovih dana u Splitu obavljaju remontni radovi na dva velika trajekta – „Regina della pace“ i „Dalmatia“, čiji je vlasnik – kompanija „Blue Line“ koju kontroliše hrvatski biznismen Juroslav Buljubašić, a koja je do sada bila redovni klijent Jadranskog brodogradilišta.
Ta dva trajekta koja je „Blue Line“ nabavio prije nekoliko godina, do sada su redovno održavani i dokovani u Bijeloj, a posao na njima i još nekoliko feribota koji su koristili usluge Jadranskog brodogradilišta, toj je kompaniji bio postepeni uvod za ozbiljnije aranžmane na remontu putničkih brodova – kruzera čemu je do sada težio menadžment Bijele.
Odlučnost crnogorske Vlade da na tradiciju brodoremonta u Boki stavi tačku u korist servisiranja jahti međutim, čini da susjedi iz Hrvatske već polako preuzimaju klijente i poslove Bijele. Darko Papo, član uprave “Brodosplita“, tako je splitskom dnevniku “Slobodna Dalmacija” potvrdio da nova poslovna politika tog brodogradilišta predviđa orijentaciju i na tržište remonta brodova.
“Želimo maksimalno iskoristiti sve kapacitete “Brodosplita“, a to nije samo izgradnja novih brodova, nego i pružanje usluga održavanja i popravaka brodova koji već plove. Svakako želimo ući na tržište remonta brodova na kojemu možemo pružiti dio usluga. Za sada ozbiljnije popravke na trupu brodova u remontu ne možemo obavljati jer nemamo plutajući dok, koji, na primjer, ima brodogradlište u Bijeloj. Ako se pokaže potreba, a to ćemo vidjeti prema budućim upitima brodara, da u “Brodosplitu“ obavljamo remontne zahvate, imamo planove o izgradnji jednog plutajućeg doka koji bismo iskoristili i za izgradnju novih brodova”, kazao je Papo “Slobodnoj Dalmaciji”, dodajući da će splitski brodograditelji do marta obaviti kompletan remont trajekata “Regina della Pace” i “Dalmatia”, te će oni u Bijelu nakon toga doći samo na dokovanje radi čišćenja i farbanja podvodnog dijela broda, a što se ne može obaviti u Splitu.
Menadžmentu bjelske kompanije u usmenim razgovorima je iz Tenderske komisije saopšteno da se poslije privatizacije očekuje i nastavak postojeće aktivnosti remonta brodova “u mjeri i trajanju koju tržište bude odredilo, i da će to biti prednost u ponudi učesnika tendera”.
“Smatramo da istovremeno odvijanje dviju aktivnosti: remonta jahti i megajahti sa postojećom aktivnosti remonta brodova (uz postepeno osnaživanje udjela remonta brodova tzv “bijele flote” – kruzera i putničkih brodova, u odnosu na teretne) predstavlja najbolju perspektivu ne samo za brodogradilište već i za užu i širu društvenu zajednicu”, kazao je za “Vijesti” izvršni direktor Jadranskog brodogradilišta Petar Tušup.
On je uvjeren da će tržište tokom godina koje slijede pozicionirati te djelatnosti jednu u odnosu na drugu, odnosno doprinos i zastupljenost svake od njih u budućem poslovanju.
“Ovakvu viziju razvoja Jadranskog brodogradilišta Bijela podržava dio kompanija zainteresovanih za učešće na tenderu, među kojima se nalazi i jedna od najvećih i najrenomiranijih kompanija u svijetu”, otkriva Tušup.
Menadžment kompanije je uvjeren da predstojeći proces privatizacije, uz realizaciju obećanih pruža najbolju perspektivu crnogorskog brodogradilišta.
Respekt i kraj Doku 12
“Da se remont brodova isplati, potvrđuje i Jadransko brodogradilište u Bijeloj, koje godišnje na remontu ima od 50 do 70 brodova, uglavnom teretnjaka i tankera, a sve više i luksuznih putničkih brodova ili jahti. Pružaju sve usluge remonta i rekonstrukcije brodova, no bez tehnološke obnove, ovom čuvenom crnogorskom škveru prijeti pad poslova”, konstatuje splitski dnevnik.
Uprkos velikom obimu posla u protekloj godini, Bijela i dalje posluje sa minusom, što Vlada Crne Gore i Mankova kompanija „Adriatic Marinas“ koristi da promovišu svoju ideju o gašenju klasične brodoremontne djelatnosti u korist servisiranja jahti.
Bijela, međutim, raspolaže respektabilnim tehničkim kapacitetima prvenstveno za remont velikih trgovačkih brodova, među kojima posebno mjesto zauzima njihov plutajući DOK 12. Sa dužinom od 250 metara i unutrašnjom širinom između tornjeva od 45 metara i moći dizanja od 33 hiljade tona, ovaj plutajući dok je drugi po veličini na istočnoj obali Jadrana, manji samo od onoga sa kojim raspolaže remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ u Rijeci.
Nijesmo izgubili Blue line
“Kompanija “Blue Line” je višegodišnji klijent Jadranskog brodogradilišta Bijela za koju ne smatramo da smo je izgubili, s obzirom na činjenicu da su nam poslali upite za remontovanje njihova dva broda u narednom priodu”, komentarisao je Tušup natpise u “Slobodnoj Dalmaciji”.
Da li dio brodoremontnih poslova rade ili će raditi u nekom drugom brodogradilištu, nije nam poznato. Mi poslujemo na otvorenom, svjetskom tržištu i isključivo klijent odlučuje kome će povjeriti radove na svom brodu i u kojem obimu.
Ono što je sigurno je da je kompanija “Blue Line” u svim ranijim prilikama bila zadovoljna našim uslugama. Poznavajući ukupne obime remonta njihovih brodova u prethodnim godinama, ako i dođu u Bijelu isključivo radi radova u doku, valja napomenuti da su svih ranijih godina dokovski radovi zauzimali veoma značajan dio u ukupnom obimu radova na njihovim brodovima”, pojasnio je Tušup.
vijesti.me
