U Crnoj Gori ima oko 120 hiljada praznih, privremeno nenastanjenih stanova, koji se, uglavnom, izdaju, a država samo na porezu, na godišnjem nivou, gubi 32 miliona eura. Ako se uzme da je prosječna cijena izdavanja stana 250 eura, a stopa poreza devet odsto, po jednom izdatom stanu bi se u državnu kasu mjesečno slivalo 22,5 eura.
Iako su iz državnog Zavoda za statistiku za kraj prošle godine najavljivali podatke o broju podstanara u Crnoj Gori, još uvijek ta statistika ne postoji.
„Podaci o osnovu po kome domaćinstvo koristi stan, a time i podstanarima, još uvijek nisu dostupni. Očekuje se da će rezultati biti publikovani krajem septembra ili početkom oktobra“, kazali su “Blicu Crna Gora” iz Monstata.
U Monstatu ne raspolažu ni podatkom o broju stanova u Crnoj Gori koji su prijavljeni za iznajmljivanje niti je, kako su istakli, moguća njegova proizvodnja iz podataka prikupljenih popisom.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prema posljednjem popisu, u Crnoj Gori ima čak 58. 978 praznih stanova, dok je privremeno nenastanjenih 51.927, a napuštenih 7.051. Skoro za dvije hiljade stanova nema podataka o načinu korišćenja. Ukupno blizu 120 hiljada stanova, koji se vjerovatno, u najvećoj mjeri, izdaju.
Ako se uzme da je prosiječna cijena po kojoj se izdaje stan 250 eura, a kako je Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica propisana obaveza oporezivanja prihoda po osnovu izdavanja u zakup nepokretnosti po stopi od devet odsto, svako ko izdaje stan dužan je da po tom osnovu državi plati 22,5 eura. To je na godišnjem nivou po stanu 270 eura.
Kada bi država, kako bi trebalo, naplaćivala porez od svih koji izdaju stan, mjesečno bi se u kasu slivalo 2,7 miliona eura po tom osnovu. A godišnje čak 32,4 miliona eura. To je mnogo više nego što država uspije da prikupi na osnovu veoma nepopularne takse „euro po euro“ kojom građani mjesečno izdvajaju po euro za SIM karticu, kablovski priključak i električno brojilo.
