Imajući u vidu uzročno-posljedičnu vezu događaja koji su najviše uticali na finansijski svet u 2021. godini, njihovu analizu trebalo bi prikazati hronološkim tumačenjem, umjesto uobičajenih top pet ili 10 lista.
Nadvijena nad svim ostalim zbivanjima, naravno, i dalje se našla kriza uzrokovana pandemijom korona virusa, kao osnovni zamajac trendova i prva domina u nizu…
Dakle, pošto su prvi meseci 2021. godine doneli nove talase pandemije, njihovo slabljenje početkom proljeća ulilo je novi optimizam, što se videlo na najvažnijim tržištima kapitala, ali se gotovo istovremeno desio događaj bez presedana, koji je zapravo naglasio i dodatno pogoršao već postojeća kašnjenja u globalnim lancima snabdijevanja – kada je u martu džinovski teretni brod Ever Given zakočio međunarodni promet robom kroz Suecki kanal.
Brod je posle nekoliko dana neizvjesnosti pomjeren, saobraćaj je nastavljen (ali tek u julu je digao sidro), no to je, čini se, bio samo uvod u ono što nas čeka. Neke od glavnih svjetskih luka (San Francisko, Šangaj) bile su zakrčene – cijena brodskog kontejnerskog transporta je porasla za neke destinacije i do deset puta za godinu dana, što je posljedično uticalo na poskupljenja svih vrsta roba, ali i njihovo dalje kašnjenje.
“Očekujem da će se nastaviti globalna kriza snabdijevanja, a to će u velikoj meri zavisiti od načina kako se zemlje budu borile sa daljim mutacijama korona virusa. Energetska kriza samo pojačava sve te efekte, pa već imamo najave pojedinih zemalja da neće izvoziti energente kako bi zadržali postojeću cenu i sačuvali životni standard građana. Sve zajedno, to pogoduje daljem rasplamsavanju inflacionih očekivanja i očigledno je da će se taj trend produžiti i u sledećoj godini”, objašnjava za Biznis.rs profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.
Kao što se već vidi, maltene je nemoguće odvojeno govoriti o ovim zbivanjima. Kriza u lancima snabdijevanja doprinijela je razvoju inflacije, koja uz usporavanje privrednog rasta tokom pandemije prijeti da postane stagflacija. Ona opet, podrazumijeva adekvatne poteze centralnih banaka, prije svega u vidu eventualnog povećanja kamatnih stopa.
“Čini se da je neka koordinirana politika centralnih banaka za sada da prate dalji razvoj događaja, smatrajući da ovo što se trenutno dešava predstavlja tipičan eksterni šok u ekonomiji, pa stoga ne treba reagovati ishitreno restriktivnijom monetarnom politikom jer bi to ‘ohladilo’ tržišta. Ako se smatra da tržišta nisu ‘pregrijana’, odnosno da glavni uzrok inflacionih očekivanja ne leži na strani tražnje, onda deluje razumno malo sačekati da se vidi kako će se tržišta prilagoditi na novu situaciju. Mislim da će se pažljivo analizirati prolazno vrijeme vezano za međugodišnju inflaciju po kvartalima i da će se, ukoliko inflacija opstane ili dalje uzme maha nakon prve polovine naredne godine, reagovati podizanjem kamatnih stopa”, komentariše Grubišić.
Prema njegovim riječima, iz ove pozicije, sa današnjim saznanjima, to djeluje razumno, jer osnovni uzrok inflacije predstavlja rast troškova, koga generalno pokreće uvozna komponenta preko rasta cijene energenata.
“Na sve to se nadovezuje globalna kriza snabdijevanja, a rekao bih i velika poslovna neizvjesnost zbog globalnog zatezanja odnosa u trianglu SAD – Zapadna Evropa, Rusija, Kina”, smatra on.
Geopolitčka natezanja dodatno su pojačana pomenutom krizom energenata, koja od jeseni posebno pogađa dijelove Azije i Evrope. Međutim, za očekivati je da će ona, kako je došla uz pojavu hladnog vremena na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, isto tako i splasnuti po okončanju zime 2021/22, osim ako ne dođe do ekstremno nepovoljnih meteoroloških događaja.
I na kraju, uporedo sa energetskom krizom i gašenjem pogona mnogih kineskih fabrika usljed restrikcija prouzrokovanih nestašicama, na tlu najmnogoljudnije zemlje na svijetu i druge po veličini ekonomije počela je da se odvija i potencijalno globalno opasna situacija u vezi sa slomom tamošnjeg tržišta nekretnina, podstaknuta urušavanjem giganta, kompanije Evergrande, koja duguje oko 320 američkih milijardi dolara. Da li će se posljedice toga preliti na svijet u 2022. godini?
“Ne mislim da Evergrande kriza može da dovede do domino efekta izvan kineskog tržišta jer investitori u dug tog sistema nisu globalne investicione banke, kao što je to bio slučaj sa američkim hipotekarnim obveznicama od prije više od deset godina. Mislim da Bank of China ima dovoljno municije da održi kakva-takva očekivanja, a i sam korporativni sistem ima načina da reaguje kroz dezinvestiranje i time povrati poljuljanu stabilnost. Naravno, neki oblik defaulta se ne može isključiti, ali očekujem da to ne bude nekontrolisano”, zaključuje profesor Grubišić.
Gledajući sve navedeno, tokom 2021. godine pojavili su se svi sastojci koji su lako mogli da izmaknu kontroli i realizuju se u recept koji garantuje takozvanu „savršenu oluju“ koja bi mogla da pogodi svjetske finansije. Srećom, postoji nekoliko mehanizama za njeno izbjegavanje, pa iako još uvjek ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo da su sve opasnosti izbjegnute, proleće će najverovatnije (opet) donijeti značajno olakšanje.
