Za žene, zaposlene u korporacijama, predstojeća godina biće prekretnica nakon 1934. godine, kada se Leti Pejt Vajthed pridružila bordu “Koka-kole” i tako postala jedna od prvih žena na direktorskoj poziciji jedne od najvećih američkih kompanija.
Naime, u toku 2017. godine se očekuje da kompanije preuzimaju akciju s ciljem da više žena zauzme moćne pozicije. Iako je dosad bilo dosta programa koji su ohrabrivali žene da budu ambiciozne i teže ka najvišim pozicijama u kompanija, nije se mnogo toga postiglo, jer se situacija nije značajno promijenila u odnosu na period od prije 20 godina. Naime, u mnogim privrednim granama, manje od jednog, na svakih pet direktora, čini žena.
Međutim, ono što se do skora slabo postizalo ohrabrivanjem, sada će se ostvarivati zapoviješću jer će se kompanije međusobno preskakati, kako bi imali najviše rastegljivih ciljeva za žene u sljedećih tri, pet ili deset godina. Biće ubjeđivani da to urade iz dva razloga: prisustvo žena na rukovodećim pozicijama učiniće da korporativni sektor djeluje manje muški, a javno mnjenje će sve češće kažnjavati one za koje se smatra da ne podržavaju ovaj program.
Kada je riječ o muškarcima, pretpostavlja se da će oni tvrditi da slijede imperativ žena, bilo da u to vjeruju ili ne. Tako se pretpostavlja da će biti popularno i to da muškarac odbije članstvo u nekom bordu, ako taj bord ne uključuje žene. Kako bi ispunile ciljeve, kompanije će morati da daju više vlasti ženama.
Ovaj novi način, uticaće i na pitanje o starosnoj dobi. Naime, da bi bilo dovoljno žena u top-menadžmentu, moraće da se vrate i žene, koje su napustile karijeru ili one koje su karijeru stavile u drugi plan, kako bi se posvetile porodici. Generacija žena pedesetih godina, koje više ne moraju da žure kući zbog privatnih obaveza, naći će se u ravnopravnoj borbi sa muškarcima, i to prvi put nakon fakulteta.
(Žene preuzimaju rukovodeće pozicije, Lucy Kellaway, The Economist)
